žac

A šta da ti kažem, meni izgleda ok. Koristim najčešče ptičju hranu za tigrice papige ili kanarince. Ovo je nešto drugo ali jako zanimljiva hrana.

, moram priznati da mi je sad malo više jasnije mislim na neka događanja na drugom forumu. Je, lovio je dobro, ja nisam lovio po mome mišljenju dovoljno dobro. Inače lovio sam na mjestu gdje je cijelu zimu ulovljeno par riba, imao sam ih 8, največa oko 7 kila. Isto tako nije na odmet reči da je desno od mene isto bila ekipa, mali Vudrag i Rapala. Lovili su još tri puta bolje, do 15 kila samo nisu bili isto na top poziciji. Nije vrag da su nam sva iskustva super uspješna

Samo treba gledati naravno i na cijene jer čim su specijalizirane trgovine odma idu cijene u nebo. Ponekad i više nego pretjerano.

Kad smo več kod odličnih zaslađivača onda je tu i javorov sirup. Do pojave nekih drugih zaslađivača puno sam ga koristio.

Aj dobro onda

To su prave informacije.

Dali je netko razmišljao o temi šaran-insulin.

Naravno, ima u svemu tome i osobnih pristupa. Glavno je da boila pliva

Masti se uglavnom nalaze u klici. Najviše masti u odnosu na težinu klice ima kukuruz, oko 30-35%, zob oko 25%, proso oko 20%, raž i pšenica oko 13-15%, a najmanje ječam oko 10-12%. Ne znam odakle si skidao ove podatke, ja za kukuruz (klice) imam 20% masti, za zob 8%, za proso omo 5%, raž oko 11% te za pšenicu 6.9% po Hrvatskim tablicama. Ako si referirao na težinu klice onda je verovatno i korektno, ne znam. Ja uvek kao i nauka o ishrani polazim od 100 grama jestive jedinice. Mislim da piše sasvim jasno. aran je izuzetno prilagodljiva životinja i nikako apriori nemožemo izuzeti hranjivu vrijednost biljnih brašna bez obzira što smo, ne svi, uvjerenja da isključivo ako može birati izabire hranu životinjskog porjekla. Zato tu ostavimo barem malu ogradu za sve one koji smatraju da i te namirnice uvelike mogu zadovoljiti našeg ljubimca i stvoriti mu predpostavke da dobro napreduje. On izabere uvek prvo biljna brašna, ona imaju najbolju ISTANT REAKCIJU. Potrebno mu je od 10-30 minuta da ustanovi da li mu to što jede donosi dovoljno korisnog učinka (naučno dokazano). Sastojke životinjskog porekla prihvata tek posle jednog dužeg perioda prihrane, nije logično ali je ISTINITO. Prije nego ih idemo po redu pojasniti dobro bi bilo na kratko se osvrnuti zašto su ona tako bitna, i zašto su nekima jedina preokupacija u sastavljanju mixa, i na kraju zašto su ti isti u potpunosti u pravu. Nema ništa lošeg pri upotrebi kvalitetnih i svežih ribljih brašana. Ko od nas ima vremena da 200 dana u godini visi na vodi? Za kratke izlaze i brzu istant reakciju nam ona ne donose optimalne rezultate, optinalne rezultate nam donese ugljeni hidrati… Totalno netočno, on uvijek uzme i reagira na signal hrane. Osim u slučaju aroma kad prevlada ponekad i radoznalost. U slučaju signala koji šalje namirnica životinjskog porjekla on je daleko prihvatljiviji. Naravno tome u prilog govore i rezultati ribolova. Drugo po redu visoko kvalitetno brašno kojem je osnova kao što i sam naziv kaže riba haringa ali isto tako i capelin i jedna vršta pišmolja. Baš te dvije dodatne vrste označavaju to brašno jer su relativno malog sastava masnoča u sebi pa tako ukupna količina ulja u tome brašnu jedva prelazi 8%. Capelin je jedna vrsta haringe, ona ima 11% masti, haringa iz danske 12.3%. Znam da je jako teško prihvatiti činjenicu o tako niskom postotku masnoća ali baš kombinacija koju sam spomenuto daje takav omjer. Može se izvrtati ovako ili onako ali to je tako. Sardina inčun brašno je brašno plave ribe. S jedne strane brašne od večinom bijele ribe izuzetne su proteinske kvalitete dok s druge strane brašna plave ribe nose uz također zadovoljavajuči profil aminokiselina i visokovrijedne masnoče koje nemožemo u tim količinama nači u niti jednom drugom produktu. Oštar miris ribe koji odašilje nešto je što je naš šaran jako dobro zapamtio i to mu je neodoljiv znak da je u blizini hrana. Ovo je brašno tamno smeđe boje, pravo brašno plave ribe. Krajni rezultat ribljeg brašna mora imati boju ribe od kojeg je napravljeno. Većina riba u morima ima srebrenasto-sivu boju. Ponekad i jednu zelenu nijansu preko te boje. Koliko tamno-braon riba pliva po našim morima? Malo, zar ne? I pored toga se prodaju brda tamno braon ribljeg brašna. To brašno je jednostvano pregorelo i ono ima loš kvalitet. Svako riblje brašno ima iza sebe specifikaciju. Ona odlučuje o kvaliteti proizvoda. Učešču nusprodukata u brašnima kao što su škrge i ostalo. Kakve je boje krv kad se zgruša možemo raspravljati. Ako se radi o sitnoj ribi normalno je da u sastavu takvoga brašna ima i puno iznutrica što i nije loše a boja se zato uvelike mijenja. No to je podatak koji je očito promakao u prepisivanju. odatak koji baca u vodu 30 godišnju tezu o krupicama i biljnim brašnima kao glavnim nosiocima signala koji se dešava brzim otapanjem ugljikohidrata tj. rastavljanja na jednostavne i složene šečere koji takvim tragom privlače ribu.[/b] To još uvek ostaje, ništa se tu nije promenilo. Inače, nema ništa loše u upotrebi tih brašana, ni ona nisu u stanju da pobiju istant reakciju kukuruza, ječma, zobi, raži i tako dalje. Oprosti, nedjelja je, ali zaista nisam siguran da ovo sve nije bez vraga. bez komentara. Na kraju balade o mesnim brašnima nam je ostalo krvno brašno. Brašno velike proteinske vrijednosti i super fine granulacije koje izuzetno dobro veže ustvari stvrdnjava mix i daje mu neodoljiv signal. U kombinaciji svim gore navedenim mesnim i ribljim brašnima daje izuzetne rezultate. Da li ovde misliš na standardno brašno od krvi ili krvnu plazmu u prahu? Potpuno sam bio jasan. Evo, odma sam ti odgovorio tak da imaš opet puni tjedan za sastavljanje pitanja.Napisao sam velikim slovima da nešto ne promakne. Ovo su ti moji izvori. Ja lovim na te namirnice, toga sastava i sa tom primjenom. Ove instant reakcije sam isprobao prije 25 godina i ostale su mi u sječanju. Prošlo vrijeme, i rado se ga sječam. Ove sad komponente nose pak nešto sasvim drugo, ribi puno jače i prihvatljivije zato su i reakcije na te komponente puno jače i dugotrajnije. Sve ovo drugo sa raži i šta sve nije tu navedeno zovemo "suhi petak". Svi koji su bili u JNA dobro znaju što je suhi petak.

Ozbiljni Jana, naravno da postoji brašno od perja koje čak spada i pod krmiva. Bogato je popriličnim postotkom loših proteina. Sastavi dio gotovo svih kiupovnih mixeva je brašno perja.

Odma da otklonim bilo kakvu sumnju, šaran apsolutno ne probavlja niti približno UH kao sisavci. Sasvim drugačiji put te tvari je kroz njegov organizam i sporednim putem do kakvog takvog iskorištenja. Razlog tome da uopče to pokušava je naravno SILA PRILIKE. Drago mi je da si se barem jedanput pozvao na nekoga, jer to je zaista u današnje doba sveopče krađe ideja i saznanja i više nego potrebno. Jedini problem je u tome što treba čitati sve, a ponekad i shvačati napisano ili možda samo na kraju pisanja pročitati zaključak. On je jednostavan, i kaže da prehrana ovisi o staništu. Onda se treba vratiti na početak početka i shvatiti što je uopče prehrana takvog bića. Znači konzumiranje hrane kao nutritivne komponente, konzumiranje hrane koja sadrži neke nutritivne komponente ali ne u sastavu več kao poseban slučaj kao sklonište hrane koju cilja naš šaran, te hrana sa kojom se hrani a ispada kao kolateralna šteta toga hranjenja. Prva je poznata kao više manje sitna mala bića od planktona do malih račića, školjki i raznih puževa i kolutičavaca. Ako je njih u izobilju neće biti potrebe za drugim zahvatima. Drugi dio kao svojevrsna staništa fitoplanktona kojima se hrani direktna hrana šarana zoo plankton su razne podvodne biljke a ponajviše alge. Zbog svoje meke konzistencije i načina na koji se šaran hrani naravno da neće uzeti kineske štapiće za hranu pa birati što mu vrijedi a što ne on jednostavno sve skupa usisa i to je rješenje problema. Treči je slučaj mješavina drugoga i svojevrsna "kolateralna" žrtva na šaranovom jelovniku a to su spomenuti zatvoreni cvjetovi lokvanja koji su u svome kratkom životnom putu bili izloženi nasađivanju ličinki raznih kukaca koji su iskoristili posebno sti tih biljaka i tamo sakrili svoje potomstvo koje če se kasnije izvaliti padajuči tako zaštičeni u vodu. Tamo na dnu če se opet ukopati u mulj i tako preživjeti. Naš prijatelj šaran eto i to zna pa mu je i takva hrana na tapeti. Isto mu je na tapeti i razna priobalna trava ali ne bože moj što mu je neki daljnji rođak možda krava ili koji drugi preživač. Jednostavno čisti područje da lakše dođe do neke gliste koju eto osjeti kako da je signale prolazeči kroz svoje labirinte da bi se spasila od brzo nadirajuče vode. Pa bi isto tako da radimo ispitivanja došli do zaključka kao naš šaran zaista obožava cvjetove jer da ista radimo na rijeci Krki u dalmatinskom zaleđu bi pronašli ostatke smokava. Jer plod smokve je ustvari cvijet slično kao i onaj lokvanja. Zreli plod smokve napadnut i također nasađen raznim ličinkama polufermentiran pada u vodu i tamo ga opet cilja šaran. No tamo obiluje voda gamarusom i to mu je osnovna hrana i razloga zašto mu je "torba" tako puna. Za sve ovo shvatiti i dokučiti treba na jednu činjenicu potražiti što ide iza njih. Najbolje početi sve ispočetka, ili pak prihvatiti činjenice ili dosege uzgajivača od prije 2000 godina. Za živo čudo oni su onda gotovo u nijansu točno došli do zaključka što šaran jede i što mu treba ili netreba ili što može ili ne može kvalitetno iskoristiti za napredak. No dobro, susrečem se često sa sektaškim pristupom raznim životnim situacijama pa mi je lakše shvatiti da netko ne može prihvatiti činjenice jer jednostavno takva druženja tako djeluju na saznanja. Kroz takva učenja puno toga promakne pa i ovakve činjenice koje zapravo ruše temelje takvih razmišljanja. Zato dok gazda ne prati sljedbenike, polako da ne vidi, lijepo proučiti neke druge činjenice. Znam da če ispočetka biti teško, neki lupaju i glavama o zid ali važno je početi. Zadnja tvoja misao o sljedbenicima i kazalištu je rekla sve. Prvo se ubrajaš u slijepe sljedbenike onda se svrstavaš i nedaš nikome kakti manipulirati u kazalištima ovoga tipa. Jedini je problem što ti ustvari jesi izmanipuliran, ali zna se na kojem mjestu, u kojem kazalištu. Više me uopče ne interesira tko se skriva iza toga nicka kojim se koristite. Pošto sam se ja predstavio imenom i prezimenom a tebe neznam tko si, sa direktnim stvarima ili ustvari bilo kakvom debatom mi se obrati na pp. Ovako neke teme mogu samo zamoriti redovne čitatelje.

Jednostavno ti mene ne vidiš da bi mogao znati da se brecam kako kažeš. Opet postavljaš pitanja gdje ih nije potrebno postavljati jer ti je na isto odgovoreno. Zato na žalost ali moram još jednom ponoviti napisano. Nadam se da če biti pročitano. Nije sve u gotovim proizvodima. Ako postoji dovoljno elemenata od kojih se u organizmu sintetizira l.c to je najbolja opcija.Zato, ponavljam treba pokriti i zadovoljiti te potrebe. Lizin, metionim, željezo, C vitamin i sve ono što je več gore napisano. Onda idemo opet čitati pa nalazimo da je mesna brašna, mliječne izvedenice i slične namirnice životinjskog porjeka ako su na pravilan način proizvedeni izuzetno dobar izvor esencijalnih aminokiselina a znamo da se lizin i metionin nalaze među ese. za šarana i nije teško zaključiti da to ta opcija. C vitamin sintetizira sam. Vitamini B skupine isto smo nebrojeno puta pisali da ih nalazimo u biljnim brašnima koje ne možemo izbječi u vezivanju boili ili njihov predhodni oblik u zrnu kao partikl. Tu također spada isto više puta spominjani odlični izvori vitamina iz B skupine kao što su pivski i stočni kvasac te pšenične i ine klice. Željezo također pokrivamo gore navedenom opcijom sa mesnim brašnima, posebno dehidriranom krvi i slično. Postoje i sintetičke opcije u svemu tome ali su one limitirajuće u kompletnom tijeku zbivanja. Neću ih spominjati jer sa takvim proizvodima naspram gore navedene opcije može biti samo problema u svakom pogledu. Zato kad se bolje pogleda tu uopče nema problema naravno ako se zna što se, kako, i od čega radi. Suho dodavanje tvari zato što se misli da bi to moglo biti dobro nije rješenje. Pokušati što bolje izbalansirati mix na razini svoga shvačanja izrade je pravi put.

Zar nismo mi obavili dobrodošlicu , no ako nismo hvala lijepa, naravno da čemo surađivati :!:

Prijatelju, čitaj malo bolje. Piše ama baš sve. Čak i više a ne samo ono što tebe zanima. Namirnice životinjskog porjekla. Crveno meso, itekako koristimo- mesna i ostala brašna. Pošto se l-c također sitetizira u organizmu iz lizina, a u tome postupku sudjeluju još i C vitamin,B6 , niancin,željezo i također esencijalna aminokiselina metionin onda treba obezbjediti namirnicama te potrebe. Sad znači treba opet znati koje namirnice sadrže te elemente. Neke od tih dodataka riba sama sintetizira u organizmu pa ih nije potrebno dozirati, ali to sve piše u tekstovima koji su napisani zadnjih mjesec dana ali i u raspravama po temama. Zato malo bolje proćitati pod temama vezanim za ovu problematiku a onda prigovarati :hand: .

L-Karnitin Mark J. Tallon preneseno iz "Labrada Lean Body Caching Club" L-carnitine (L-karnitin) je supstanca nalik amino kiselini, a tijelo je proizvodi od amino kiseline lizin. Vitamini C, B6, niacin, željezo i amino kiselina metionine potrebni su za proizvodnju karnitina u tijelu. Glavni izvor karnitina je crveno meso i ostale namirnice životinjskog porjekla. Karnitin ima različite uloge, a najpoznatija je sposobnost transportiranja masti kroz membrane stanica do mitohondrija, gdje se mast koristi kao izvor energije. Izvori: Linus Pauling Institute Department of Molecular and Cell Biology University of California, Berkly Institute for Brain Aging and Dementia, University of California

Još jedan Lonac Pozdravljen Davore!

A nedam se i ja i ona, tek ušli u veterane Zapravo još smo na transfer listi, možda uleti kakav angažman :pray:

Šta onda treba za moju Berthu DD 8-)

Za početak tko je novi u svemu tome dovoljno je da kupi par kutijica kupovnih popapica. Ima ih zbilja svakakvih vrsta. One fluorescetnih boja su najbolje i posebno one sitnije, 10mm-12mm-14mm Ako radimo sa plutenim brašnom, u zamješani mix od kojega radimo obične boile dodajemo na 200 gr takvoga mixa 5-6 žlica plutenog brašna. Mix trebamo kod miješanja sa plutenim brašnom malo posoliti i dodati možda malo vode da bolje poveže. Odmah nakon kuhanja u vrečicu stavimo malo soli i možda arome te protresti dok ne upije dobro pa na sušenje koliko treba. Možda nekad ne uspije pa boile ne budu totalni pop ap ali budu balansirane, isto dobro. Takav mix je dobro obojati sa nekom bojom ili kupljenom u trgovinama na odjelima za kolače ili orginal bojama kojih sada več ima i u fluoro verzijama. Inače pluto nije samo za te namjene 8-)

Mislim da je praktičnije a ponajviše efktnije ali eto ima i drugačijih primjera. Druga je stvar otapanje takvih dodataka pa kad se pomiješaju sa suhom komponentom isti čas su spremne za upijanje u čestice brašna, krupica i ostaloga što poslije rezultira manjim ispiranjem i večom otpornošču na temperaturu kod kuhanja.

Tako je! Razlika je hraniti se sitnim peletima u raspadanju i boilama koje su rasute i po metar i više jedna od druge...isto tako je razlika u kakvim okolnostima se trenutno riba nalazi...nepoznato i poznato hranilište! ?? Sad ti pogodi što nije jasno :?:

Radi nekih mamaca on jednostavno mora promjeniti način uzimanja mamca. Druga je stvar povjerenje u mamac, pa koliko mu se sviđa. do recimo da mu je neodoljiv ili samo nužno potreban jer nema drugo što. No u svakom tom slučaju ako je doživjeo sam ili neko iz njegovog jata ubadanje i run a i po svojoj prirodi voli biti oprezan. Rijetki petki su da uzima bez straha, jedino je volja promjenjiva.

Gledaj žac ti si napisao da šaran izbaci neprokuhani kukuruz više ili manje van,gle kad bi bilo tako onda bi kod nas u ribnjacima gde uzgajamo šarane do teže 2-4kg rastao samo kukuruz i ječam odnosno kad izpraznimo ribnjak bilo bi ga puno dno,a godišnje ubacimo 10 tona kukuruza i ječma a za posladak pelete dan expo Točno pele, samo to sam rekao u slučaju kad se natrpa kao što je opisao Jane. Tada mu varenje takve hrane zadnja pomisao. Nadam se da ipak ne misliš da šaran napreduje tako kako misliš od te hrane kao što je kukuruz i ječam. Vjeruj mi, odlučujuće je ono u vodi, ne ovo što vi bacite osim peleta naravno. Jer bez te ubačene hrane kao što je kukuruz i ječam on bi bez problema napredovao u uvjetima dovoljne količine prirodne hrane koja mu se usput rečeno obezbjeđuje čak i gnojenjem umjetnim gnojivima u vodu, dok bez te prirodne hrane uzalud bi bilo i 100 tona kukuruza i ječma. Razlog je jednostavan i nije ga vjerujem potrebno ponavljati jer je to osnova poznavanja toga bića. Kad bude vremena i tu čemo temu ako je potrebno detaljno obraditi. Ovdje bi se ipak ako je moguće okrenuli ribolovu.

Reci pele, nisam te shvatio. Nemam iskustva u uzgoju šarana u ribnjacima niti mi je to preokupacija. Nadovezao sam se na spomenutu činjenicu suhoga neprokuhanog kukuruza. Budi konkretan, ako se ne slažeš da je iznimno loše pogotovo ako govorimo o onome o čemu govorimo a to je ribolov da se baca neprokuhani kukuruz onda po tvojem je to prava opcija. Dali bi se sada trebao uvjeravati u nešto što je i znastveno i sa neznam koje strane dokazano eto baš za kukuruz a to je ovo, Kukuruz je jedna od nekolicine namirnica koje su puno kvalitetnije nakon termičke obrade kuhanja. Bez obzira kako se gleda na hranjenje mi tu ipak pričamo, ponavljam, o ribolovu. Što se tiče hranjenja, opče je poznata stvar da je hranjenje takvim i sličnim krmivima ekonomska mjera a sve ukupno ovisi o količini i kvaliteti zoo planktona tj predhodne pripreme ribnjaka prije nasađivanja. Hranjenjem proteinskim krmivima uvelike se dobiva kvalitetnije meso da se ne spominje brzina uzgoja, i što je ponekad jako važno sa manje masnoča u mesu šarana. Šarani hranjeni sa kukuruz imaju više masnoča u mesu nego oni proteinskom hranom,- Livojević i suradnici(1966 i 1973). Zaključak nije teško donijeti, i odgovoriti na pitanje na koji način riba kao takva prima hranu, iskorištava ju, u odnosu na čovjeka. Kad se tu sredi redosljed onda če biti sve jasnije.

Žac,dali si koristio matrixa za osnovnu nit na spodu ili samo kao shock? Samo shock, osnovna nit je power pro žuta 10 lb na spodu.