žac

Neznam, možda nas samo vežu lijepa sječanja na njih. No čini mi se da su bile jako dobre, barem se takove pokazale. Nemoram biti u pravu, no osječaj i sječanje je takvo. Sad zašto ih ne rade, boga pitaj, puno toga što vrijedi prestanu raditi, a zašto , valjda imaju kakav razlog.

Da, samo početna postavka je u ku.... ali to je več na svojevrstan način ispravljeno. Inače bilo je podosta aroma ili mirisa kojima su se odvajale komponente. Sječam se mature lobster i salmon od K.Nasha, samo bez obzira na to to je radilo do bola

Za 1 kg mixa: Cream cajouser 4 ml ester strawberry 4 ml bergamoto šest kapi Umutiti sve skupa prije dodavanja u jaja. Izvana na tople boile: 1 kap bergamoto pola ml ester strawberry pola ml cream cajouser 10 ml carpmino ili minamino ili neki drugi sličan pripravak, za atraktivniji efekt feed stim xp

Mesni mix Mesna boila je zamišljena da pokrije sve vrijedne elemente koje smo imali u fish boili ali da se oslanja na namirnicama koje nisu vezane za produkte iz mora. Zamjena treba biti u mesnima brašnima od peradi, goveda, jetra iz raznih izvora, dehidriranom krvi te zamjenskim proteinskim brašnima. Ovdje se teoretski može pokriti sve što imamo u fish boili. Naravno radi se o teoriji jer prve probe pokazuju da nije sve tako jednostavno i treba još dosta raditi na toj opciji da bi se dobila prava kombinacija u rangu fish boile. Ipak, i takva na vodama koje su pod posebnim pritiskom ribiča daje prave rezultate. Evo primjera jedne takve mesne boile prije nego ju proanaliziramo u detalje. 10% jetreno brašno 15% mesno brašno 10% proteinsko brašno-zamjena za riblje brašno 5% dehidrirana krv 10% ananas pire- samljeveni svježi ananas 5% sirutka u prahu 10% crveno proso- mljeveno 5% pšeničnih klica neprženih 30% instant kukurzna krupica i kukuruzno brašno pola pola 2 jušne žlice feed stim xp u prahu 1 jušna žlica paprike 3 jušne žlice pivskog kvasca 1 jušna žlica jabučnog octa 1 jušna žlica češnjaka u prahu 2 jušne žlice posija 20 ml jetrenog ulja Aroma začin npr češnjak ili jetrena ili pak kombinacija 1 goveđa kocka 8-9 jaja A klase Izvana na 1 kg toplih boili nakon kuhanja 10ml The key moore 10ml feed stim xp 10 ml jetreni ex Goveđu kocku prije upotrebe razrijedimo u malo tople vode koju smo zasitili sa vrlo malo jabučnog octa. Takvu smjesu sa svom tekućom komponentom ulijemo u jaja. Mesna je boila najteže probavljivi mamac koji koristimo u ribolovu šarana. Zato nije preporučljiva naročito u većim količinama u hladnije doba kad temperatura vode se spusti ispod 10 stupnjeva. Barem ne u prevladavajućim količinama. Kombinacija mixeva naravno dolazi uvijek u obzir. Kod ovakve boile makar sa visoko kvalitetnim ali ipak teže probavljivim proteinima najveću pažnju treba posvetiti narušavanju strukture proteina za vrijeme i poslije miješanja mixa. Zato kombinacija, -ananas -crvena mljevena paprika -pivski kvasac -jabučni ocat u prvoj fazi, fazi miješanja efikasno „napada“ i narušava strukturu proteina. Znači kvalitetno promiješani mix sa naknadnim odmaranjem kad ostavimo dovoljno vremena enzimima pa i mikroorganizmima da urade dio posla odrađuju veliku stvar u tome dijelu, dijelu lakše probavljivosti. Tek sada dolazi na red izrada boile. Kuhanje mora biti temeljito jer slabo kuhane boile brzo se kvare makar ih i zasolili. Jaja u ovome mixu igraju značajniju ulogu nego u drugim mixevima. Bez obzira na to što je mix i bez potpune količine jaja dovoljno kompaktan ona su tu kao lako probavljivi protein svojevrsni aktivator metabolizma iskorištenja drugih proteina. Nešto slično vožnji automobila kad uvijek moramo da bismo postigli brzinu krenuti od prve brzine. Ako smo sve skupa odradili kako smo i zamislili, nakon kuhanja to je jedan sasvim drugačiji hranjivi element, puno lakše probavljiv. Takav stvara kod ribe osjet zadovoljstva i ona ga uzima bez okolišanja. Treba napomenuti da ovako koncipirana boila upija velike količine tekućine tako da izvana možemo dozirati i veće količine od 30ml po kili. Boilu nije potrebno niti malo sušiti već samo ohladiti i spremiti. Ako ju spremamo u duboko smrzavanje nakon što ih vadimo iz dubokoga možemo ju dodatno tretirati sa istom količinom dodataka kao i prije smrzavanja. Samo otklonimo sa dna vrećice nakupljeni snijeg koji je čista voda i takve očišćene boile stavimo u vrećicu sa pripremljenim dipom. Radi se mixu koji ima veliku perspektivu a već sada pokazuje vrhunske rezultate.

Dobro došao tribaljac.....

Svima sve dobro, živi i veseli bili ..............

Evo ribe sa tvoje omiljene pozicije, koji si i ti ulovio, samo ovaj je puta dvadeset plus http://i43.tinypic.com/e96z9g.jpg

Blagoslovljen Božić!!!

http://i41.tinypic.com/2uqkwgj.jpg http://i44.tinypic.com/2mcuem1.jpg http://i41.tinypic.com/35an5gk.jpg Evo malo sa završnog domjenka u nedjelju.

Čast mi je članove ovog foruma izvjestiti o jednom sada več tradicionalnom natjecanju sa humanitarnim predznakom. Polako godina odmiće i približava se najlijepši i najplemenitiji događaj u šaranaškom svijetu natjecanja i druženja, Humanitarni kup Zaprešić 2011. Radi se o jedinom kupu na svijetu koji se održava u ovom terminu. Isto tako sa realnim šansama za ulov kapitalne ribe, uz onaj najvažniji razlog a taj je humanitarni karakter kupa. Termin 9-11. 12. Kotizacija 200 eura. Sav skupljeni novac ide kao i prve godine malom Patriku koji je rođen bez očiju. Rijetka bolest koja zahtijeva puno dodatnih sredstava pored onih redovnih da bi se jedno malo biće koliko toliko osposobilo za život. Pravila kupa su jednostavna. Ekipu sastavlja maksimalno 3 člana sa svim pravima. Važu se ribe preko deset kila. 3 takve ribe ulaze u plasman.Izvlačenje pozicija je u 9h a prije toga je doručak a natjecanje počinje u 11 h petak i završava u isto vrijeme nedjelja. U 13 h nedjelja je dodjela nagrada i zahvalnica te uručenje donacije, i zajednički ručak. U ovisnosti o našim sponzorima, a svi ste pozvani da nekako pomognete neovisno o sudjelovanju na kupu ili ne, biti če osigurani po dva obroka na vodi, i završni ručak. Zbog sudjelovanja ekipa iz više država ovogodišnji kup ima predznak međunarodni. http://i44.tinypic.com/s5lo5l.gif 1. Maggroup Moskva- Rusija 2. Carpologija Beograd- Republika Srbija 3. Zadravec Baits Austrija-Ben i Riđi 4. Bayron Austria 5. L i D Team- Levi i Moljac(treći puta sudjeluju) 6. Bedekovčina 1 7. Bedekovčina 2 8. Boilieacademy(treči puta sudjeluju) 9. Vinarija šipek- Beat i šipek(treči put sudjeluju) 10. Element Baits Sarajevo BIH 11. Konoba Gec- Duga Resa-Krk 12. Vrapci (treči puta sudjeluju) 13. CT KUš 14. CT Variom Slovenija 15. Stolarija Makarun- otac i sin 16. ćubi i bubi 17. ct Petar šport Brežice Slovenija 18. Tehnovent braća Vlahovići Evo mi smo hvala bogu popunjeni, i to bez problema jer imam još ekipa u rezervi. Kad se sjetim da su otkazivani kupovi za novce onda tek vidim koliko su naši šaranaši ljudi od srca, hvala svima unapred. Jedan poziv. Svi koji na bilo koji način mogu pomoći u organizaciji ili doniranju bilo čega, svog vremena, pića bilo kakvog, jela bilo kakvog, i bilo čega drugoga da bi naše goste-natjecatelje i sudionike kupa što bolje ugostili neka se jave. Pošto i zadnja lipa od kotizacije ide u donaciju potrebe su za sponzorima da se ljudi počaste i da kad su več dali novce za takvu stvar nemoraju još i sebe prehranjivati ta dva dana. Isto tako svi ste dobro došli da nas posjetite na dane natjecanja, obiđete naše kampove, malo se podružimo jer je kup otvorenijeg tipa. http://www.24sata.hr/sudbine/patrik-3-rodio-se-bez-ociju-dosad-prosao-devet-operacija-244345

To najbolje znaju direktni organizatori. Oni se trebaju oglasiti. No pošto je to druženje i nema potrebe striktnih odredbi mislim da je uredu da nas bude više. Ljudi dodaju svoj dio za klopu i što več i to je sve. Mislim da če biti puno zanimljivije i puno više poznastava če se dogoditi. To i jest prvi i osnovni cilj.

Oko moga boxa ili mjesta, ako bude mjesta dobrodošao je svatko, uzmi klinove i zabij! Jedina ulaznica je dobra volja!!!!!!!

LITERATURA 1. Albrecht, M. (1977): Versuche zur Aufzucht von Karpfenbrut mit Trockenmischfutter. Z. Binnenfisch. DDR, 24(11): 331-335. 2. Anwald, K., R. Mende, W. Schlumpberger, M. Hilenbrand, H. Liebenau (1976): Ergebniße der Entwicklung und Erprobung von Trockenmischfutermittelen für die Industriemässige Aufzucht von Karpfenbrut in Warmwasseranlagen. Z. Binnenfisch. DDR 23 (7), 194-215. 3. Appelbaum, S. (1977): Geeigneter Ersatz für Lebendnahrung von Karpfenbrut. Arch. Fisch. Wiss. 28, 31-43. 4. Appelbaum, S., U. Dor (1978): Ten day experimental nursing og carp larvae with dry feed. Bamidgeh 30, 85-88. 5. Bailery, K. M., E. D. Houde (1989): Predation on eggs an larvae of marine fishes and the recruitmen problem. Adv. Mar. Biol. 25, 1-83. 6. Balon, E. K. (1975): Terminology of intervals in fish development. J. Fich. Res. Bord Can. 32, 1663- 1675. 7. Berka, R. (1982): Odkrm ranych stadii kapra umelymi krmivy. Buletin VÚRH Vod��any 1, 42-52. 8. Berker, A., P. Bryant (1961): Make it appetising colour in green. Fish Farmer 4, 20-21. 9. Bogut, I. (1989): Podraš��ivanje li��inaka šarana (Cyprinus carpio L.) pivskim kvascem u proizvodnim uvjetima. Sveu��ilište u Osijeku, RO Biotehni��ko znanstveno nastavni centar, OOUR Poljoprivredni fakultet Osijek, Magistarski rad 1-130. 10. Bogut, I., I. Stevi��, A. Opa��ak (1991): Possibility of imported starters by yeast in nutrition of larvae and fingerlings carp (Cyprinus carpio). Krmiva 33, 85-90. 11. Bogut, I., A. Opa��ak, I. Stevi�� (1993): Effects of Food aditive Polizym to Growth of Young Carp. Aqaculture 129, 6-9 September, Budapest. 12. Bogut, I., A. Opa��ak, I. Stevi��, ��. Bogdani�� (1994): Utjecaj dodatka Polizyma u hrani na rast šaranskog mla��a (Cyprinus carpio). Ribarstvo 52, 65-74. 13. Bogut, I., I. Adamkova, D. Novoseli��, Ž. Bukvi��, Z. Milakovi��, D. Kralik (2000) :Influence of lysine on weight gain of carp fry (Cyprinus carpio) i cage and fishpond farming.Czech Journal of Animal Science 45, 179-184. 14. Bogut, I., T. Rastija, Jasna Radakovi��, Katica Canecki, I. Biuklija (2001): Influence of feed different flavour supplements on carp fry yield (Cyprinus carpio) and feed speed consumption. Krmiva 43, 119-124. 15. Bogut, I. (2005): Anatomija i fiziologija riba. U Ribarstvo i zaštita voda (u tisku). Poljoprivredni fakultet Osijek, Veterinarski fakultet Zagreb, Agronomski fakultet Mostar, University of South Bohemia ��eske Budejovice, Fakullty of Agriculture Gödöll��. 1-114. 16. Bryant, P. L., A. J. Matty (1981): Adaptation of carp larvae to artificial diets.I. Optimum feeding rate and adaptation age for a commercial diet. Aquaculture 23, 275-286. 17. Charlon, N., P. Bergot (1984): Rearing system for feeding fish larvae on dry diets. Trial with carp larvae. Aquaculture 41, 1-9. 18. Csengeri, I., T. Farkas, F. Majaros, J. Olah, M. Szalay (1978): Effect of feeds on the fatty acid composition of carp (Cyprinus carpio L). A. Hungarica 1, 24-34. 19. Csengeri, I. (1993): Dietary effects in the fatty acid metabolism of cammon carp. Workshop on the fatty acid metabolism in the carp, Summary, 6-9 September 1993, Budapest 20. Dabrowska, H., C. Grudniewski, K. Dabrowski (1979): Artificial diets for common carp: effect of the addition of enzyme extracts. Prog. Fish Cult. 41, 196-200. 21. Dabrowski, K., J. Glogowski (1977): Studies on the role of exogenous proteolytic enzymes in digestion processes in fish. Hydrobiologia, 54, 129-134. 22. Dabrowski, K., H. Dabrowska, C. Grudniewski (1978): A study of the feeding of common carp larvae with artificial food. Aquaculture, 13, 257-264. 23. Dabrowski, K., R. Bardega, R. Prezedwojski (1983): Dry diet formulation study with cammon carp larvae. Zeitsch. Tierphysiol. Tierernöhrung und Futtermittelkunde 50, 40-52. 24. Dabrowski, K. (1984): Influence of initial weight during the change from live to compound feed on the survival and growth of cyprinids. Aquaculture 40, 27-41. 25. Dabrowski, K., D. Culver (1991): The physiology of larval fish. Digestive tract and formulation of starter diets. Aquaculture Magazine, 3-4, 49-61. 26. Debeljak, Lj., K. Fašai�� (1980): Suhi pivski kvasac u ishrani mladunaca šarana. Rib. Jug. 5, 97-101. 27. Dementjev, M. (1980): Novije starterovije kombikorma. Rybov i Rybolov 2, 1-10. 28. Dimitrov, M. (1980): Eksperimentalno chranene na šaranovi li��inki v ribolupelni 5 BS staretni granul C- 10 EWOS Larvastart. Rib. Stopan. 5, 16-19. 29. Fiala, J., P. Spurný (2001): Intensive rearing of the cammon barbel (Barbus barbus L.) larvae using dry starter feeds and natural diet under controlled conditions. Czech J. Anim. Sci. 46, 320-326. 30. Fyhn, H. J. (1988): First feeding of marine fish larvae: Are free amino acids the source of energy. Aquaculture 80, 111-120. 31. Gamigin, E. A. (1987): Korma i kormlenie ribi. Obzornaja informacija 1, 1-82. 32. Groza, T. (1984): Utjecaj hrane na razvoj crijeva ljuskavog šarana (Cyprinus carpio L.) u uvjetima ribnjaka i otvorenih voda. Rib. Jug. 39, 95-97. 33. Grudniewski, C., K. Dabrowski, H. Dabrowska (1979): Proba podchow wylegu kapra z zastosowaniem sztucznej paszi. Rocz. Nauk. Pol. 3, 105- 123. 34. Hamá��ková, J., P. Lepi��, J. Kou��il (2003): Schéma objektu pro chov ryb v kontrolovaných podminkách prost��edi. Bulletin VÚRH Vod��any 39, 17-21. 35. Huisman, E. A. (1979): The culture of grass carp (Ctenopharingodon idella) under artificial conditions. u Halver-Tiews: Finfish Nutrition and Fishfeed Technolgy. Berlin vol. l, 491-500. 36. Iljina, I. D. (1983): Vozrastnyje izmen��nija aktívnosti piš��evarit��lnych proteoliti��eskich fermentov v rann��m ontogeneze karpovych ryb. In: Vopr. Fiziol. I kormlenija ryb. Sbor.nau��.tr. Gosniorch, Leningrad, 194, 81-88. 37. Iljina, I. D., V. I. Tureckij (1987): Razvitja piš��evarieteljnji funkcija v riba. Vopr. Ichtiol. 5, 835- 843. 38. Iljina, I. D., V. I. Tureckij (1988): Fiziobiologochimi ��eskije predposylki vvedenija belkovych gidrolizatov v startovyje kombikorma dilja ryb. Vopr. Ichtiol. 28, 828-836. 39. Jan��arik, A. (1964): Die Verdaung der Hauptnaehrstoff beim Karpfen. Z. Fischerei 12, 601-684. 40. Jirásek, J. (1976): Možnosti po��ate��niho odkrmu kapriho pl��dku nahradnimi krmivy. .Živo��iš. Vyroba 21, 871-879. 41. Jirásek, J., J. Mareš (2001): Nutrition and Feeding of Early Developmental Stages of Cyprinids. Buletin VÚRH Vod��any 37, 23-38. 42. Jirásek, J., J. Mareš (2001): Nutrition and Feeding of Early Developmental Stages of Cyprinids - ll. Buletin VÚRH Vod��any 37, 60-75. 43. Jirásek, J., J. Mareš, R. Kopp (2004): Presumption for successful culture of early stages carp under controlled condition. VII Czech ichthylogical conference Vod��any 6-7. 5. 2004, 229-233. 44. Kainz, E. (1974): Fütterungsversuch mit Karpfenbrut. Oster. Fisch. 2-4, 21-34. 45. Kainz, E., H. P. Gollmann (1980): Versuche zur Anfütterung der Brut von Karpfen und Graskarpfen mit Trockenfutter. österr. Fischer. 33, 65-73. 46. Kolman, R. (2003): Produkce zarybnovaciho materialu v systemech s recirkulaci vody. Bulletin VÚRH Vod��any 39, 60-68. 47. Kou��il, J., J. Hamá��ková (1982): Odkrm raného pl��dku kapra ve žlabech. Výzkumný Ústav rybá��ský a hydrobiologický Vod��any, Edice metodik ��. 3, 1- 15. 48. Lauff, M., R. Hofer (1984): Development of proteolytic enzymes in fish and the importance of dietary enzymes. Aquaculture 37, 336-346. 49. Lavens, P., P. leger, P. Sorgeloos (1989): Manipulation of the fatty acid profile in Artemia offspring produced in intensive culture systems. European Aquaculture Society. 731-739. 50. Lepi��ová, A., Z. Adámek, P. Kozák, J. Hamá��ková, P. Lepi�� (2004): Determination of gut passage time in dace larvae (Leuciscus leuciscus) under laboratory conditions. VII Czech ichthylogical conference Vod��any 6-7. 5. 2004, 84-87. 51. Limborgh, C. L. (1979): Industrial production of ready to use feed for mass of fish larvae. U Halver- Tiews: Finfish Nutrition and Fishfeed Technolgy. Berlin vol. ll, 3-11. 52. Mayers, S. P. (1979): Formulation of water-stable diets for larval fish. U Halver-Tiews: Finfish Nutrition and Fishfeed Technology. Berlin vol. ll, 13-20. 53. Mukhopadhyay, N., A. K. Ray (2000): Effects of amino acid supplementation on the nutritive quality of fermented linseed meal protein in the diets for rohu fingerlings. J. Appl. Ichthyol. 17, 220-226. 54. Nandini, S., S. S. Sarma (2000): Zooplankton preference of two species of freshwater ornamental fish larvae. J. Appl. Ichthyol. 16, 282-284. 55. Osse, J., J. G. Boogaart, G. M. J. Snik, L. Sluys (1997): Priorities during early growth of fish larvae. Aquaculture 155, 249-258. 56. Ostroumova, I. N., W. I. Tureckij, M. A. Dementjeva, D. I. Ivanov (1980): Polnocennyj starterovyj korm dlja li��inok karpa v uslovijah teplych vod. Ribn. Chozj. 6, 41-44. 57. Ostroumova, I. N., M. A. Dementijeva (1981): O na��ale funkcionirovanija podželudo��noj železi v piš��evarit��lnom processe li��inok karpa. Sb. Tr. Evol. biochim. i fiziol. ryb. 17, 382-395. 58. Panov, D. A., V. G. ��ertihin (1987): Metodi podraš��ivanja li��inok prudovih rib. Obzornaja informacija 2, 1-50. 59. Pap, G., G. Kovacs, F. Radics (1995): Vitamin C status different embryonic stages and larvae of European catfish fed with L-ascorbic acid supplemented live food. Larvi ,95 – Fish shellfish larviculture symposium,.September 3-7 Gent, Belgium. 60. Policar, T., P. Kozák, J. Hamá��ková, A. Lepi��ová, P. Lepi��, A. Stanny (2004): The rearing of fry of common barbel (Barbus barbus L.) by using various starter feeding.VII Czech ichthylogical conference Vod��any 6-7. 5. 2004, 234-238. 61. Radünz - Neto, J., G. Corraze, P. Bergot, S. J. Kaushik (1996): Estimation of essential fatty acid requirements of common carp larvae using semipurifed artificial diets. Arch. Anim. Nutr. 49, 41-48. 62. Reisner, L. (2003): Automation engineering for intensive fish culture. Bulletin VÚRH Vod��any 39, 104-108. 63. Szalminska, M. (1982): Preliminary studies on proteolytic activity in carp larvae intestines. Acta Ichthyologica et Piscatoria 2, 84-90. 64. Szalminska, M. (1987): Survival, growth and size structure of carp larvae populations fed dry feed EWOS Larvstart C-10 or zooplankton or else starved. Pols. Arch. Hydrob. 34, 331-346. 65. Segner, H., R. Rösch, J. Verreth, U. Witt (1993): Larval nutritional physiology: Studies with Clarias gariepinus, Coregonus lavaretus and Scophthalmus maximus. J. World Aquacult. Soc. 24, 121-130. 66. Stevi��, I., Z. Tabori, M. Prica, Z. Mogoroš (1987): Automatske hranilice na daljinsko upravljanje kao inovacija u uzgoju šaranskog mla��a. Rib. Jug.1, 1-6. 67. Stupka, Z. (2003): A general rewiew of recirculation systems for intensive fish culture. Bulletin VÚRH Vod��any 39, 109-118. 68. Takeuchi, T. (1993): Essential fatty acid requirments in the carp. Workshop on the fatty acid metabolism in the carp, Summary, 6-9 September 1993, Budapest. Evo ovako, ovdje su ti izvori, svi za jedan dio onoga što ti nisi pronašao. Ne ljutim se naravno. Sam tvoj odgovor da šaran ne kuži što je protein govori ono što sam ti rekao na početku. Čitaj, naravno ako želiš, ali sa razumijevanjem i sa naravno nekim predznanjem i postavkama. Niti jedna životinja netreba protein, ona treba ono što protein nosi, znači aminokiseline da sad ne širim.Protein je svojevrsno skladište. Samo se razlikuju načini na koje te tvari pronalaze. Na kraju krajeva i ljudi se bez obzira na intelekt ponašaju ponekad oslanjajući na instikt pa tako: -poneke osobe u nedostatku vitamina B teško mogu proći kraj kockice kvasca a da ne stave malo u usta - osobe sa pomanjkanjem željeza u krvi posežu za namirnicama koje obiluju tim elementom itd itd. Nepiše na svakoj toj namirnici njen sastav, ali nešto drugo govori, uzmi to. Djeca znaju kopati po žbuki u potrazi za jednim sastojkom težbuke, znaš kojim, nije niti važno, neznaju niti oni sami, ali njihov instikt, njihovo biće zna. Tako ako imaš volje ovdje imaš mateijala za samo jedan dio napisanoga gornjeg teksta, ovo ti je izvor literatura. Kada to proučiš onda reci svima skupa, JA NISAM NA TO NAIšAO. Podaci o nekim stvarima koje nas zanimaju imaju svoje mjesto pohrane, i tamo ih treba tražiti. Ako nešto zašteka a ti se javi, mi smo tu.

Znači nisi pažljivo pročitao kad ti takvo nešto može promaknuti. Ja ču izdvojiti iz teksta taj dio: Betain je tercijalni amin(trimetil-glicin) prisutan kod večine živih organizama. Na kraju, pitanje direktnog atraktivnog djelovanja betaina nalazi odgovor u samom početku. Radi se o aminu, još jedna prirodna tvar koju šaran jako dobro pronalazi svojim osjetljivim stanicama mirisnog epitela. Naročito kad znamo koliko je betain topiv u vodi. I najbitnije, a vezano za ovo gore: šaran brzo svojim njuhom pronalazi sljedeće prirodne tvari: -amini (nije bez razloga ili abecede na prvome mjestu popisa) -amidi -alkoholi -nukleotidi -saharidi -lipidi -masne kiseline sa dugim lancem -vitamin B12 -mliječna kiselina i još: NJUšNU REAKCIJU MOGUĆE JE POVEĆATI VJEŽBOM JER KOD RIBA POSTOJI DUGO PAMĆENJE KEMIJSKIH TVARI- ovo je kod riba evolucijsko dostignuće, i ne samo kod riba naravno. Znači signal o kojem pričamo instiktivno mu je usađen, nije teško nakon toga donijeti zaključke a vezano i za onaj drugi dio koji si shvatio, znaći atraktivnost u smislu opčeg zadovoljstva ribe nakon pojedene hrane što je jako bitno.

Eto, kad pročitaš onda češ dobiti sve odgovore što te zanima, siguran sam.

Eto, ukratko

Na kraju betain. Što je betain. Odgovori koji su priloženi i usporedba sa onim tvarima koje Šaran svojim njuhom najprije pronalazi, instiktivno traži, locira. Plus toga velika uloga tvari u metabolizmu Šarana s obzirom na njegovu ne samo specifičnu probavu nego i samo iskoriŠtanje tvari i energije koje se razlikuje od toplokrvnih bića. Betain Najpopularniji atraktivni dodatak za boile. Koja je njegova uloga, kako djeluje, dali se radi o brzom atraktantu, gdje ga točno nalazimo, itd itd. Sve su to pitanja koja si postavljamo več dulje vrijeme, ustvari od kada se i pojavio betain u svim oblicima na tržiŠtu dodataka za mixeve. Pa Što je onda betain? Betain je tercijalni amin(trimetil-glicin) prisutan kod večine živih organizama. Največe koncetracije se nalaze u Šečernoj repi pa se tako industrijski dobija iz melasa, ostatka u industriji Šečera. Betain se već dugo koristi kao dodatak hrani za životinje. Prvo je koriŠten kao zamijena za metionin i holin u hrani za perad i ribu, gde je imao ulogu donora metil-grupa i ulogu osmoregulatora. Utvrđeno je i da smanjuje sadržaj masti kod određenih skupina životinja. Betaina ima u žitaricama kao Što su pŠenica i ječam, dok ga u kukuruzu ima znatno manje. NajčeŠće se dodaje u smjese, a također može biti dodan i u vodu za piće, naročito kada se koristi za ublažavanje proljeva kod peradi . Životinje ne mogu sintetizirati metil-grupe zbog čega je neophodno da ih unose hranom . Metil-grupe su neophodne za jednu od najvažnijih biokemijskih reakcija u organizmu – ciklus transmetilacije. Utvrđeno je da betain može zamijeniti 15-20% ukupnih potreba za metioninom. Također, dodavanjem betaina smanjuje se potrebna količina holina. Na ovaj način se u značajnoj mjeri može smanjiti cijena hrane . Dakle, betain kao donor metil-grupa može djelomično zamijeniti holin i metionin u hrani, ali ne i u potpunosti. Betain može utjecati na metabolizam masti i time na količinu masti u mesu. Naime, betain indirektno, preko ciklusa transmetilacije, donira metil-grupe neophodne za sintezu karnitina. Karnitin je neophodan za transport masnih kiselina do mitohondrija, gde se odvija njihova oksidacija. Nedovoljna količina karnitina, uslijed deficita metil grupa, dovodi do nagomilavanja masti . Dakle radi se o procesima koji dugoročno povoljno odražavaju na stanje Šarana. Nije isključivo u pitanju brzi, atraktivni, učinak. Dapače, u opisanim procesima kojih je viŠe, stanje Šarana od kondicije do maksimalnog iskoriŠtenja ponuđene hrane je na najviŠem nivou. Ako vjerujemo da može prepoznati takvu kvalitetnu hranu, Što viŠe nije sporno, onda nije čudo da je betain ostao i dalje najprisutniji dodatak naŠim mixevima. U raznim ispitivanjima iskoristivosti hrane, dodavanje betaina 0,10 do 0,5% pokazalo je izvrsne rezultate i u iskoriŠtenju hrane i u količini masnoća u tkivu životinja. Dodavanjem kiselina u sinergiji sa betainom povećava se varenje nutrijenata kao Što su proteini i masti. Na kraju, pitanje direktnog atraktivnog djelovanja betaina nalazi odgovor u samom početku. Radi se o aminu, joŠ jedna prirodna tvar koju Šaran jako dobro pronalazi svojim osjetljivim stanicama mirisnog epitela. Naročito kad znamo koliko je betain topiv u vodi. http://www.boilieacademy.com/images/stories/thumbnails/images-stories-betaine%20hcl-100x75.jpgBetaine HCL http://www.boilieacademy.com/images/stories/thumbnails/images-stories-large_82ebf7d7271b1b3e3926b6292760711e-100x236.jpgLiquid betaine Napisao Željko Nikić - Žac

Slijedi drugi konkretni dio sa najvažnijim dijelom za shvatiti, konkretno, što u biti šaran kao biće preferira, koje elemente i kako ga mi na osnovu tih saznanja može još uspješnije loviti. šaran II. dio Kako, gdje, i od kuda ustvari krenuti da bi izradi kvalitetnih mamaca pristupili na pravi način. Postoji način u kojem nas jednostavno ne zanima niti što radimo, od čega, i za koga. Jedini cilj u tome pristupu je da se ako može nešto ulovi. Pristup koji želim pojasniti je nešto totalno suprotno i zahtijeva saznanja pokrepljena istraživanjima stručnih osoba najvišeg ranga ali isto tako i donošenje nekih zaključaka jer na dosta polja ima dovoljno nepoznanica koje bi nas mogle zakočiti. Kao prvo i osnovno moramo razlučiti ishranu riba i ribolov. Mada na prvi pogled izgledaju jako slični, a u jednome dijelu i jesu slični, stvari se u ta dva polja dosta razlikuju. Ishrana riba je pokušaj da se sa što kvalitetnije izbalansiranim elementima ishrane postignu što bolji rezultati u napretku ribe. U uzgoju šarana sudjeluju elementi ishrane koji su indirektno u funkciji napretka ribe. Hranjenjem ribe velikim količinama žitarica „čuva“ se prirodni izvor proteina, zooplankton. I ne samo to, velika većina neprobavljene mase te hrane usitnjena završava na dnu ribnjaka gdje ju iskorištava fitoplankton, direktna hrana zooplanktona. http://www.boilieacademy.com/images/stories/thumbnails/images-stories-zacacademy-Saran-Fitoplankton-600-100x66.jpgFitoplankton http://www.boilieacademy.com/images/stories/thumbnails/images-stories-zacacademy-Saran-zooplankton-100x72.jpgZooplankton Mali dio koji je iskorišten, spravljen je u vidu masti u tijelu šarana i kao takvo se iskorištava za energiju u najvećem dijelu. Moramo znati da najprisutniji UH-škrob u tim žitaricama je u iznimno maloj mjeri probavljiv odnosno iskoristiv. U ribolovu isto pokušavamo samo što nam je na jedan malo drugačiji način izrade hrane-mamca cilj uloviti ribu. Jedan i drugi pristup kao osnovu mora imati poznavanje ribe kao podvodnog bića. Poznavanje staništa, potreba, razmnožavanja i svega ostalog što nam može pomoći da budemo uspješniji. Ako se malo bolje udubimo u problematiku zasigurno će i jedan i drugi smjer doći do jedne točke, ishrana ribe-šarana i sve vezano uz tu problematiku. Tu je pak ponekad i jako sklizak teren. Više puta neka pravila kažu jedno a praksa ustvari događaji na vodi nešto sasvim drugo. No to nije ništa neobično jer taj dio pokrivaju poznate nedoumice i nejasnoće koje se nameću kad se promatra konkretno probava šarana. Najbolje je krenuti u sam bit stvari. Ako usporedimo probavu nas kao bića koja imamo puno više mogućnosti, rekao bih olakotnih trenutaka od probave šarana zamjećujemo par nejasnoća. Probava http://www.boilieacademy.com/images/stories/thumbnails/images-stories-zacacademy-Saran-aran_organi-600-100x81.jpgPresjek U probavi proteina poznata je stupnjevita razgradnja i djelovanje različitih enzima u suradnji sa kiselinama. Pa tako jedni enzimi(pepsin + HCI) kidaju peptidne veze dok drugi (tripsin, kemotripsin) u nekom drugom okruženju razlažu nastale peptide. To je jednostavno pravilo i ne može drugačije jer svaki je enzim odgovoran za jednu točno određenu reakciju. No kod šarana koji nema želudac niti ima mogućnost stvaranja okruženja niskog ph za djelovanje pepsina dakle za prvi stupanj kidanja proteina sve se obavlja u drugome stupnju, i to vrlo efikasno. To je, mora se priznati, ne do kraja objašnjivo. Osim što upotrebljava probavne sokove drugih sitnih organizama koje konzumira pa je to djelomično razriješeno. Ipak ako se ide još malo dublje u problematiku onda se rješenje može pronaći u nekim isto tako odlikama bića-šarana kao recimo mogućnost većeg lučenja proeololitičkih enzima iz crijeva ribe. To se manifestira već u početnim stadijima života ribe što je odlično objašnjeno u Krmivima I.Bogut, Z.Adamek 2005. Ne samo to, nego su u prirodnoj hrani ribe u tome stadiju ali i u daljnjim stadijima utvrđena 2 do 3 puta veća aktivnost takvih enzima nego u šarana. Znači još jedan dodatni izvor pomagala u prehrani. Dali taj dio izvora potpomaže trenutke kada je riba deficitarna njima? Također izvor prirodne hrane je prebogat tim elementom, ali i onim hranjivim posebno(vidi tablicu 1.) Slijedeća dvojba kreće od činjenice neaktivnosti istih enzima ispod temperature 15 stupnjeva. No, u praksi sam susreo puno vidljivog napretka ribe u tome okruženju, u tim parametrima. Naime postoji puno voda koje u najtoplijem dijelu godine gotovo zamre što se tiče aktivnog hranjenja ribe. Najveći je uzrok pomanjkanje kisika u takvim uvjetima. Riba je jednostavno prisiljena priviknuti se na date uvjete, a šaran je na tome polju privikavanja ponajbolji u cijelom životinjskom svijetu. Raspon uvjeta njegovog preživljavanja je zaista velik i impresivan u kakvim se uvjetima uspješno živi i napreduje. Isto tako primijećeno da je razlika u intenzitetu hranjenja u hladnim uvjetima male i velike ribe. šarana konzumne veličine i onih riba preko 10 ili onih najvećih preko 20 i više kilograma. Veća riba što je pomalo i logično zadržava puno dulje svoju temperaturu i puno kasnije staje sa akcijom. Dakle za povjerovati je da i dulje zadrži optimalnu temperaturu koju akumulira bez obzira na okolinu na sve moguće načine, i hranom i kupeći energiju iz sunca i slično. Postoji opravdana sumnja da on na neki način uspijeva sačuvati uvjete za probavljanje i iskorištavanje hrane koju pronađe u okruženju u kojem se nalazi. Dali tome pridonose masne naslage koje posprema u tijelu, vjerojatno da samo u kojoj mjeri. Moram ipak spomenuti i slučaj manje ribe koja se nađe uvjetno rečeno na slobodi nakon što se s njome poribe razne sportsko ribolovne vode. Takva riba dolazi iz zimovnika, nepripremljena na prezimljavanje, točnije gladna. Istog časa stupa u akciju prikupljanja zaliha koja je indicirana instinktom za preživljavanjem. Kod nje se radi također o svojevrsnoj svjesnosti trenutka bez obzira na situaciju hladne vode u tome trenutku, instinkt je našao prioritet.. Opće je poznato biranje hrane od strane takve ribe. Tako da u hladnije doba takvu ribu će te dobiti na jednostavnije mamce tipa pahulja kruha dok mamci tipa kukuruz koji na proljeće rade kao ludi nemaju gotovo nikakvu prođu. Fasciniraju takvi događaji i navode na razmišljanja. Sljedeći moment koji nas ponekad dovodi do nedoumica ali je isto tako izuzetno povezan sa samom izradom boile i koncipiranja mixeva radi se o zastupljenost hrane biljnog porijekla u prehrani šarana. Bez obzira što neki elementi kao UH nose odlike kao gorivo za organizam i šaran ima načine za njegovo iskorištenje taj dio je dosta limitirajući i izuzetno je povezan sa mastima. Naravno tu se prvenstveno misli na UH koji ponajviše nudimo šaranu, škrob. Preko svih mogućih dodataka kojima su baza žitarice koje su prebogate tim nutrijentom. Pa tako (I.Bogut, Z.Adamek 2005) isto spominju ispitivanja zastupljenosti masnoća u tijelu šarana većih i manjih hranjenih hranom na bazi proteina i kukuruzom. Dakle s jedne strane bjelančevinasta hrana sa druge namirnica bogata ugljikohidratima. Rezultat, najviše masti u tkivu imali su veći šarani hranjeni kukuruzom. šaran je dio tih UH pospremio kao rezervu u vidu masti iz kojih zatim crpi energiju. Zanimljivo ispitivanje i rezultati. Također poneka hrana se nađe na meniju šarana slučajno. Razna skrovišta zooplanktona ili mjesta gdje oni pronalaze svoju hranu-fitoplankton kao primjerice alge i slične biljke ulaze u prehranu šarana ponekad iz tih razloga. Potrage za tim malim sitnim bićima. Mora se imati na umu jednu bitnu činjenicu, biljka energiju sunca akumulira u sebi u vidu UH, i tu energiju iskorištavaju bića koja moraju svoju toplinu održavati i stvarati isključivo preko hrane, dok šaran istu tu energiju sunca iskorištava direktno. Njemu glavni, direktni, izvor energije nije UH . Metabolizam šarana posložen je na malo drugačiji način. Karakteristike prehrane-abeceda Zato je u prehrani šarana u ribnjacima toliko bitna komponenta uz žitarice koje nose jeftinu komponentu i obilje zooplanktona. Bez tih sićušnih bića nema nikakvog napretka. . Od male ličinke na dalje. Koliko pak odlika nosi neko biće govore ispitivanja na samim ličinkama šarana. Tako su još davnih 60-ih godina Berker i Brayant napravili pokus koji i mi danas obilato koristimo. Samo posebnost pokusa je bila ta što je bio na malim ličinkama šarana. što daje posebnu težinu u prepoznavanju šarana kao posebnog bića. Obojali su umjetnu hranu sa prehrambenim bojama. Iste boje je bila i posuda sa hranom. Crvenom, zelenom i plavom bojom. Najbolje rezultate je imala hrana sa zelenom bojom a najslabije ona sa crvenom. Isto tako Bogut i suradnici 2001 godine proučavaju reakciju šaranske mlađi na arome i to vanilija, jagoda, komorač,karamela, jabuka, tuti fruti. Najbolje rezultate je pokazala jabuka. Dakle već na početku života, u tako ranom stadiju riba nosi neke tako napredne bi rekli odlike koje se dalje u život sve više unapređuju. Slična ispitivanja kažu kako postoje također elementi koje šaran raspoznaje instinktivno, isti mu predstavljaju glavni stup opstanka. Mi smo ih u ribolovu iskoristili i još ćemo ih koristiti sigurno jako dugo. Radi se o hranidbenim pokusima u zadnjih 30 godina koji kažu slijedeće. šaran brzo svojim njuhom pronalazi sljedeće prirodne tvari: -amini -amidi -alkoholi -nukleotidi -saharidi -lipidi -masne kiseline sa dugim lancem -vitamin B12 -mliječna kiselina Također, ono najvažnije, ustanovljeno je da nikakve PRIRODNE I UMJETNE AROME NE IZAZIVAJU NJUšNU REAKCIJU KAO AMINOKISELINE, djelujući na ribu kao kemijski medijator na daljinu. NJUšNU REAKCIJU MOGUĆE JE POVEĆATI VJEŽBOM JER KOD RIBA POSTOJI DUGO PAMĆENJE KEMIJSKIH TVARI( ovaj dio direktno pobija onu teoriju o ribama kao bićima koja pamte 3 sekunde). ZATO SE I TAKOVE RIBE SMATRAJU ODLIČNI INDIKATORI ONEČIšĆENJA U VODI Osim za traženje hrane ribe njuh koriste i za formiranja jata, upozorenja na predatore, te pronalaženja jedinki suprotnog spola za vrijeme mrijesta ili kod migracija. Tek kad sve te činjenice stavimo na jedno mjesto dolazimo do zaključka u kojoj mjeri nam te iste mogu biti od pomoći. Koje sve procese pod vodom šaran može zamijetiti. To nam isto tako približava šarana u tezi da se radi o socijalnom biću. To biće ima svoje odlike koje ćemo rijetko susresti kod drugih vrsta i sama činjenica da oko nekih važnih procesa postoji još dvojbi govori koliko tu još ima prostora za promišljanja i napredak i u dijelu u kojemu mi vidimo interes, a taj je dio izrada mamaca konkretno boile i ukupni ribolov. Tako treba zaista dobro se potruditi i pojasniti si kako šaran u vodama gdje se dulje lovi na boile tako brzo raspozna što mu odgovara a što ne. Dali, ako na takvoj vodi šaran preferira određenu boilu ta ista treba biti isto tako uspješna na drugim vodama? Radi se o istom biću samo u drugačijem okruženju. Prije desetak godina sa „praznim“ boilama moglo se bez brige odraditi cijeli ribolovni vikend petak-nedjelja. Kako može i na koji način šaran u novim okolnostima većeg iskustva tako brzo shvatiti da smo mu prazan mamac upakirali u odlične arome i atraktore? Na kraju krajeva, kako se to isto dogodi na divljoj vodi? Na sva ova i slična pitanja dobije se odgovor ako se jednu po jednu spoje činjenice u koje ne treba sumnjati jer su odavno dokazane i u praksi i znanstveno. Treba posvetiti najveću pažnju praktičnim dešavanjima jer je više nego očito da takva donose i neke nova iskustva koja se kasnije pokažu kao točna, istražena u potpunosti i od znanosti. Jednostavno nije dobro,i rekao bih nedovoljno kvalitetno razmatranje na bazi suhih podataka. Dali su sve te navedene spoznaje dovoljne da bi izabrali pravilan pristup ili put prema izradi kvalitetnog i šaranu interesantnog mamca? Sigurno jesu. A kad sve zbrojimo, i kad na kraju razlučimo specifičnosti ribe, i razlike u ribolovu i uzgoju šarana dolazimo do sljedećih zaključaka: - od najmanje ličinke pa sve do najvećih šarana, najveći interes pokazuju prema tvarima životinjskog porijekla arome su puno niže na ljestvici interesa šarana nego što mi to mislimo esencijalni elementi za preživljavanje njegov su prvi izbor potrebno je razdvojiti u nekim dijelovima uzgoj i ribolov šarana socijalno ponašanje, i posebnosti jedinki dokazuje nam da se radi o specifičnom biću u ribolovu osim kvalitetnog mixa okus jedna je od najvažnijih odlika mamca uz pravilan signal šaran je hladnokrvna životinja i nikako ga se ne može uspoređivati u hranidbenom smislu sa toplokrvnim životinjama Tablica 1. Sastojak Chironomus plumosus Daphnia magna Suha tvar 90,5 90,4 Sirove bjelančevine 55,7 39,3 Sirova mast 9,7 4,9 S. vlaknina 0 4,3 NET 16,9 4,3 Tablica 2. Potrebe omnivornih riba u Potrebe karnivornih riba u Daphnia magna Chironomus plumosus % suhe tvari % suhe tvari A M I Arginin 1,1 2,2 1,96 2,11 N Histidin 0,8 0,95 0,86 1,02 O Izoleucin 0,9 1,46 1,76 1,98 K Leucin 1,3 2,4 2,66 2,48 I Valin 1,4 1,73 1,59 1,98 S Lizin 2,2 2,66 2,36 2,48 E Fenilalanin 2,5 1,51 1,96 2,76 L Metionin 1,2 1 1,23 2,18 I Treonin 1,3 1,67 1,56 2,01 N Triptofan 0,2 0,31 0,93 1,38 E Napisao Željko Nikić -žac

Nažalost nemogu. No pošto je sada več pomalo zimsko razdoblje i svi oni koji bi željeli nešto pročitati, educirati se, imaju priliku i vremena u ovo doba. Zalijepiti ču redom neka zapažanja koja če dati odgovor na to pitanje koje si postavio ali i razbiti teze o nekim tvarima i elementima za koje smatramo da su samo atraktori. Isti osim te vrijednosti imaju i neke druge više važne a tu spada i betain. Zato ču krenuti sa opisom šarana. šaran I. dio Upuštajući se u bilo kakvo promišljanje oko izrade boila prvo na popisu obaveznih radnji je saznati što više o ribi. šaran je u tome razmatranju zaista posebna priča. Uopće životinje oslonjene isključivo na svoje instinkte privlače najveću pažnju, no dali se tu radi samo o instinktima . Taj je dio toliko zanimljiv za samo proučavanje da vas a da to i ne osjetite odvede do trenutka kad se stopite s tim bićem te počnete razmišljati na neki drugačiji način. Suho nabrajanje povijesti te ribe neće puno donijeti. Naime osim nekih opće poznatih podataka sve ostalo je zanemarivo. Jedino logička promišljanja mogu dovesti do zaključka da se radi o specifičnom biću. Biću koje je prošlo sve i svašta u svojoj evoluciji i koje u sebi ima velikih zagonetki koje se malo po malo otkrivaju i stavljaju nas pred nove izazove. Dali uopće možemo totalno proniknuti u biće ribe. Treba ući u njene dubine. Tamo se puno stvari odvija koje još uvijek teško možemo shvatiti. Tomu u prilog govore spoznaje zadnjih 10-20 godina. U sve se krenulo sa nekim postavkama koje smo mogli iz raznih izvora pokupiti i ugraditi u svoja saznanja. Isto kao i sada one su u većini slučajeva bazirane na vlastitim iskustvima, na vlastitim promišljanjima i saznanjima. Pa smo tako ribi nadjenuli razna imena iz potrebe da naglasimo njenu lukavost i spretnost. No to nije dugo trajalo pa riba za tili čas postaje totalno kontra usmjerena. Neko biće koje eto pliva tamo ispod vode i ako i pamti to je zadnjih 2-3 sekunde http://www.boilieacademy.com/images/stories/thumbnails/images-stories-zacacademy-Saran-pravi_mali_ljepotan_2-100x75.jpgPravi mali ljepotan http://www.boilieacademy.com/images/stories/thumbnails/images-stories-zacacademy-Saran-DSCF2229-600-100x75.jpgNjegov svijet Od kuda tolike razlike? Odgovor je jednostavan, iz površnog razmatranja i istraživanja. Neke su stvari prihvaćene zdravo za gotovo dok druge isto takve ili slične predstavljaju tabu teme. Danas znamo da šaran vidi, čuje, osjeti. Isto tako nekima je teško prihvatiti da biće sa tako dugim postojanjem osjeti i na način da prati energetska polja. Pa će tako na nekim mjestima isključivo odmarati, skupljati energiju i nikako ga nećemo moći prisiliti na jelo ili bilo koju drugu radnju. Samo koji metar ili više stvar će se promijeniti. Isti takav slučaj je i sa mrijestom. Od puno istih i sličnih mjesta odabire jedno. Makar određene vrste ribolova sve manje smatramo kao izvorne šaranske ribolove oni su nam iznjedrili puno zaključaka koje nismo do sada sa sigurnošću mogli prihvatiti kao realnost. http://www.boilieacademy.com/images/stories/thumbnails/images-stories-zacacademy-Saran-P5084810-600-100x75.jpgSunčanje Posebnosti Pa tako možemo sa sigurnošću reći da sve jedinke imaju svoju više ili manje izraženu osobnost, posebnost. Nije to više ono jato ribe i svi su isti. Prateći kroz niz godina ustanovilo se da se jedinke ponašaju po svome profilu. Tako se određena jedinka lovi isključivo uz obalu. Znači tu je ona našla svoj mali svijet gdje funkcionira. Druga pak od cijele površine vode koju ima na raspolaganju u jednome trenutku života odluči koristiti samo jedan dio. Nigdje se drugdje ne može uloviti već samo u tome djelu, kao da ima vrata ispred sebe koja ne želi više otvoriti. Možemo samo nagađati zašto. Ako razmislimo na način da je imala loša iskustva u tome dijelu koje više ne posjećuje sve nas može odvesti na neki drugi put i malo po malo rušiti sve ono što smo prije smatrali kao točno. Znači stupanj inteligencije toga bića vjerojatno je na puno većem nivou nego smo joj mi odredili, no nismo li sa svim bićima takvi. http://www.boilieacademy.com/images/stories/thumbnails/images-stories-zacacademy-Saran-prirodno_stanite_2-100x75.jpgPrirodno stanište šaran-socijalno biće Tomu u prilog ide činjenica socijalnog ponašanja šarana. Promatrajući ribe u divljem okruženju rijeke a posebno one manje u jatima primjetljive su radnje koje navode na dobro organizirane zajednice. Neke jedinke zauzele su određene radnje koje im je očito evolucija dodijelila. Nekoliko radnji su specifične. Jedinke ribe koje idu naprijed nazvati ćemo izviđačima. To su u 100% slučajeva mužjaci. Zbog velikog utroška energije u svom zadatku oni uvijek pomalo kasne u napredovanju od glavnog dijela jata koji je iza njih. Pod najvećim su stresom koji također utječe na njihov napredak. Jedino zaista fascinira koje povjerenje imaju u svome jatu. Ako dolazeći do hrane naprave pokrete koji znače da je sve sigurno kompletno jato prilazi i započinje hranjenje, intenzivno hranjenje. Ako netko u jatu, osim njih, napravi neki pokret dio jata će se pomaknuti, pobjeći. No ako netko od izviđača napravi pokret kontra mjesta gdje je pronađena hrana cijelo jato u trenutku bez iznimke nestaje. Fascinira njihova predanost zadatku u smislu da kad pronađu hranu tek mali dio hrane proba i ne polakomi se već na neki način privuče jato pa je pretpostavka da mu je to i osnovni cilj ili zadatak. Takva jata ostaju zauvijek. Jedino što su kako napreduju a vrijeme i iskustva prolaze sve su malobrojniji. Puno ih naravno nastrada iz raznoraznih razloga tako da na kraju može ostati jedinka dvije. Najveći izazov opstanka jata su trenuci kad dolazi mrijest. Još puno vremena prije mrijesta ženka ima sasvim druge potrebe od mužjaka. Tada dolazi do odvajanja radi prikupljanja hrane za izgradnju ikre. To je period zime i ranog proljeća. Naravno i to nije problem. Jato se opet po malo prikuplja jer mužjak štedeći se izlazi iz zimske letargije u potrazi za ženkom i dobro zna gdje će ju pronaći. Ovdje se postavlja logično pitanje dali postoji mogućnost prepoznavanja jedinki. Dobro znamo da šaran ispušta izlučevine koje mogu označavati razne događaje, npr strah, opasnost. Nije pogrešno razmišljati da po njima mogu osiguravati prepoznavanje jedinki istoga jata. Kad mužjak pronađe objekt svoga interesa, ženku, od tada pa do poslije mrijesta gotovo isključivo je u „njenim rukama“. Naime kao i gotova sva bića muškoga predznaka u doba pred ili samo razmnožavanje nisu na nivou prijašnjih zadataka. Taj događaj pomalo im pomuti razum i tada su najranjiviji. Ovdje ženke vračaju sve što su prije koristile . Sada su one u tih mjesec dva na velikom i najvećem oprezu. Mužjaci cijelo vrijeme snube ženku za mrijest mada on još nije niti na vidiku. To se ponekad zna događati i mjesec dana prije. Puno energije tada se potroši. Da ne spominjem ostale jedinke koje su tu znaju pojaviti i iz vlastitog jata i iz drugih. Kada pak krene sam mrijest kojega u stopostotnom obliku kreira ženka onda počinje zaista prava borba za produljene vrste. Tu opet pojedine, dominante, jedinke mužjaka pokazuju svoju posebnost. Izdržljivost, upornost,obdarenost atributima za mrijest kao što su pile na perajama i ostalo. U stanju su u nastupu te silne energije i uništavati oplođena jajašca ako nemaju zadovoljavajući miris koji je ostavio on ili netko njemu prihvatljiv. To se usko povezuje sa uzimanjem hrane pa se pretpostavlja da šaran usput uzme i oplođenu ikru. No puno puta, gotovo uvijek, u blizini nema nikakve hrane. Izlazeći malo po malo iz mrijesta stvari sjedaju na svoje. U prvi plan dolaze opet oni koji su imali do malo prije neke sasvim druge uloge. Ženke se povlače u sredinu i pozadinu zbivanja i malo po malo skupljaju energiju za dalje. Sad kreće pojačana potraga za hranom. Tu se ne bira previše. šaran je biće koje će konzumirati hranu ako u njoj ima makar i u zanemarivom postotku element-i koji mu je potreban za napredak. No isto tako ako mu je na dohvat ruke kvalitetnija ubačena hrana uvijek će birati nju. To treba imati na umu. Jedino u trenucima kad oko njega „kipi“ njegova prirodna hrana. Onda će birati nju. http://www.boilieacademy.com/images/stories/thumbnails/images-stories-zacacademy-Saran-prvi_sunani_dan_2-100x75.jpgPrvi sunčani dan Skala prehrane Ipak šaran je biće koje u sebi ima svojevrsnu skalu prehrane. Ona može ići od npr 1 do 10. U normalnom okruženju opstanka skala je na 3-4. No bilo kakve varijacije u okolišu ju mogu dignuti pa i spustiti. Tako da u vremenu obilja hrane, tu uključujem i naš upliv u situaciju šaran može bez problema konzumirati i pohraniti u svome tijelu kao rezervu ono što mu se nudi. S druge strane u vrijeme oskudice troši te zalihe ili nazaduje da bi se opet u povoljnije vrijeme vratio kao da se ništa nije dogodilo. Jedan veliki dio prehrane šarana a spada pod prirodnu ishranu šarana su strvine. Poznati je „komunalac“ naših voda i ta činjenica uvelike može opravdati one naše smradove koje mu znamo pripremiti uvijek se pitajući, kako to može uzimati a posebno razne kiseline koje su nus produkt truljenja materije. http://www.boilieacademy.com/images/stories/thumbnails/images-stories-zacacademy-Saran-nije_birao_2-100x75.jpgNije birao Zaključci Na kraju kad se sagleda lepeza iskustava i načina preživljavanja kroz koje prolazi mora se priznati da se radi o specifičnom biču o kojemu se još nisu ni približno ispisale sve činjenice. Ako probamo sva saznanja uključiti na pravi način kod koncipiranja naših mixeva za boile onda smo na pravom putu. Inače bez svega toga teško da se možemo ozbiljno upustiti u nadmudrivanje sa tim posebnim bičem iz dubina naših rijeka i jezera. Od velike je važnosti u potpunosti shvatiti način prehrane šarana. On konzumira u većini slučajeva hranu životinjskog porijekla. Radi se o cijelim bićima jer šaran koristi njihove probavne sokove da bi probavio tu istu hranu. Istim tim postupkom dolazi do tih vrijednih elementa za probavu, probavnih enzima, za probavljanje naših boili. Sva sreća pa mu nudimo zaista dobro obrađene i kvalitetne hranjive elemente pa mu u tome pogledu pomažemo, ne uvijek. Ako se radi o ne znanju i trpanju svega i svačega u mix riba šaran zbog toga svega može imati problema. Ipak u najvećem broju slučajeva on takvu hranu tek samo proba. Druga vrsta hrane koju konzumira u puno manjem postotku je hrana biljnog porijekla. Ovisno o okruženju i prisutnosti takve hrane. Tako da su mu također na meniju razni plodovi podvodnog bilja, plodovi i sjemenke bilja koje naplavljuje voda, isti takvi koji rastu iznad vode i padaju u nju, te prisutne alge. Sve su to uvijek dijelovi prehrane, nikada jedina opcija. Poneki se ponekad slučajno nađu na meniju ribe. Kao recimo alge. Sićušna bića poput planktona, larvi nalaze skrovište na takvim mjestima pa šaran usisavajući ih pokupi i samo stanište tih malih stvorenja. Puno je puta to razlog da se i takvi elementi prisutni na njegovom meniju . Ne libi se naravno konzumirati razno voće koje završi u vodi a koje je veličinom prikladno da ga šaran usiše. Divlje trešnje, višnje, smokve ne predstavljaju mu ništa strano i u njima nalazi izvor svoga preživljavanja. Kada sve skupa sagledamo radi se zaista o još jedanput ponavljam posebnom biću i nije čudo da nas toliko može zainteresirati i natjerati na razmišljanje, što i kako. šaran nas je po malo pustio u svoj svijet. Počinjemo isto tako shvaćati o čemu se tu sve skupa radi. No rekao bih da se radi možda o koraku ili dva i da je put pred nama i dalje isprepleten raznim spoznajama koje će nas oduševljavati kako ih budemo otkrivali. U svakom slučaju sve teorije koje su prisutne u ovoj problematici dobar su temelj za sve one koji žele saznati nešto više, i sa tim saznanjem biti uspješniji. http://www.boilieacademy.com/images/stories/thumbnails/images-stories-zacacademy-Saran-pravo_zadovoljstvo_2-100x75.jpgPravo zadovoljstvo Napisao Željko Nikić - Žac

Da nije sve u doziranju gotovih aromatskih pripravaka, zašto nije svaki takav pripravak na svakom mixu istog mirisa, što sve sadržavaju neke namirnice, kako se zovu određeni spojevi aroma, i puno toga što je najvažnije konkretnog nalazi se u ovom znastvenom pristupu kao predlošku u ulazu u svijet aroma, mirisa, pojačivača okusa, ili korektora. Izvolite, čitajte i uživajte. Aromatske materije u hrani nastaju sinergističkim djelovanjem komponenti nosioca mirisa i okusa. Mirisi su hemijski spojevi različite strukture, a okus formiraju različiti spojevi: ugljični hidrati, aminokiseline, proteini, lipidi, kiseline, soli i drugi spojevi. Za svaku aromatsku komponentu odgovoran je odredjeni hemijski spoj, a ukupna aroma je rezultat kompozicije utjecaja više spojeva koji čine aromatski kompleks. Aroma je karakteristično svojstvo hrane koje je čovjek prepoznao i počeo koristiti još u prahistoriji. Riječ aroma je grčkog porijekla i ima značenje mirodija, biljka koja ima miris. Aroma i miris nisu isti fenomen. Miris se osjeti čulima (receptorima) koji su smješteni u nosu dok se aroma manifestira kao ukupan organoleptički osjećaj koji nastaje prilikom unošenja hrane u usta. Aroma se može definirati kao senzorni utisak hrane, prepoznat senzibilnošću receptora na okus i miris. Ipak, osnovni faktor koji determinira aromu hrane je miris. Okus hrane je ograničen na osnovne percepcije: slatko, slano, kiselo, gorko i umami , dok miris omogućava daleko širi spektar. U engleskom jeziku postoji izraz ”flavour” koji opisuje značenje nosioca arome ili karakterističnog okusa proizvoda. Ukus je svojstvo koje može nastati utiscima okusa, aroma i trigeminala. Specifičan iritant na usnama ili grlu je trigeminal, osjećaj koji daje, na primjer, ljuta paprika ili aroma peperminta te njima slične tvari. Aromatične tvari su složenog hemijskog sastava o kojima ovise okus, miris kako svježe tako i prerađene hrane. Prilikom žvakanja, hrana se mehanički dezintegrira, intenzivira se proces oslobađanja aromatskih tvari, a ujedno započinje proces probave. Pri tome aroma daje zadovoljstvo prilikom žvakanja i gutanja tako da se može promatrati kao rezultat osjećaja ukusa, modificiranih osjećaja mirisa i kinestetičkih osobina. Miris hrane se često može razlikovati od njegovog okusa. Dobar primjer za to su neke vrste tropskog voća neugodnog mirisa (durian ) ali veoma ugodnog općeg dojma pri konzumiranju. Aromatične tvari su rasprostranjene u svim namirnicama biljnog i animalnog porijekla. Ove tvari se u hrani nalaze u relativno malim koncentracijama, koja se izražava u ppm . Maksimalna osjetljivost nosa je na koncentracije mirisa do 10-17 g, dok je osjetljivost najboljih instrumenata na mris 10-13 g. Plinska kromatografija je najčešće korištena instrumentalna metoda za separaciju sastojaka arome iz analizirane smjese, a spektrometar masa se koristi kao detektor za identifikaciju sastojaka smjese neposredno tokom provedbe analize. Danas se za identifikaciju okusa koriste instrumenti kao što je elektronski jezik, a za identifikaciju mirisa elektronski nos. Arome u hrani imaju primarno organoleptičku, a ne nutritivnu funkciju. Mirisi koji se koriste u prehrani vrlo su slični mirisima u kozmetici i parfemima. Tabela 4.6.1. Primjeri hemijskih spojeva i njihovih mirisa u voću Hemijski spoj Miris Izoamil acetat Banana Cianamični aldehid Cimet Etil propionat Voćni Limonen Narandža Alil heksanoat Ananas Etil maltol šećer Prirodni mirisi u umjerenim količinama su zdravstveno sigurni. Za razliku od njih sintetskih mirisi mogu biti toksični te moraju biti provjereni prije nego što se stave na tržište. Ukupna aroma hrane rezultat je interakcije svih spojeva od kojih je sastavljena. Na nju tako utječu i prisutne masti, ugljikohidrati, bjelančevine i voda. Ipak specifičnost arome rezultat je prisutnosti drugih brojnih vrsta spojeva kao što su: alkoholi, esteri, aldehidi, ketoni, laktoni, eterična ulja, terpeni kiseline različiti heterociklički spojevi: pirazini, piroli, piridini i dr. Nehlapljivi aromatični sastojci mogu biti inertni kao što je celuloza ili mogu biti nosioci oralne senzibilnosti (slano, slatko, kiselo, gorko, umami). Pojedine vrste hrane međusobno se razlikuju po čulnom utisku mirisa i okusa zbog različitih koncentracija i količinskih odnosa pojedinih sastojaka arome koji formiraju ukupnu aromu. Koncentracija nije mjerilo i aromatične dominantnosti, jer neki spojevi prisutni u manjim udjelima mogu da utiču mnogo više na ukupnu aromu nego spojevi prisutni u većim udjelima. Dominantnost nekog spoja u aromi više je posljedica njegove hemijske strukture nego koncentracije. Spojevi u tragovima se ponekad ističu kao nositelji karakteristične arome za pojedine vrste hrane. Na osnovu te spoznaje učinak prisustva određenog spoja na ukupnu aromu nekog proizvoda ne može se prosuditi samo na osnovu količine u kojoj se nalazi, već je potrebno znati i vrijednost praga osjetljivosti. Prepoznatljivi prag osjetljivosti definira se kao udio nekog spoja, najmanja koncentracija neke tvari arome koja je dovoljna za prepoznavanje te arome. Postoje velike razlike u pragu osjetljivosti između pojedinih aromatičnih tvari. Tabela 4.6.2. Prag osjetljivosti mirisa tvari arome u vodi pri 20 oC Hemijski spoj Prag osjetljivosti Hemijski spoj Prag osjetljivosti Etanol 100 mg/l Trans-2-heksenal 17 ppb Maltol 35 mg/l Etilacetat 5000 ppb Heksanol 2,5 mg/l Butilacetat 66 ppb 2-metilpropanol 0,001mg/l Etilbutirat 1 ppb Heksanal 4,5 ppb Izoamilacetat 66 ppb Vrijednost arome – aromatičnost (Ax) definira se kao koeficijent udjela tvari u namirnici i njenog praga osjetljivosti: formula1 Cx – udio spoja x u namirnici, a ax – prag osjetljivosti mirisa spoja x u namirnici. Ako je vrijednost navedenog omjera veća od jedan tada je određeni aromatični spoj prisutan u namirnici iznad svog praga osjetljivosti te pridonosi aromi. Tabela 4.6.3. Primarni standardi mirisa R.b Naziv mirisa Hemijski spoj prag 1 Eterični 1.2 dikloretan 800 ppm 2 Kamforski 7,7-trimetil-biciklo(2,2,1)heptan 10 ppm 3 Mošusni pentdekonolakton 1 ppm 4 Cvijetni 1-fenil-3-metil-3-pentol 300 ppm 5 Mentol mentol 6 ppm 6 Papren mravlja kiselina 50 ppm 7 Miris truleži gnjio dimetildisulfid 0.1 ppm Hemijski spoj u hrani može da posjeduje karakterističnu aromu, ugodni miris ili neugodni smrad. Za odorante – smrdljive tvari neugodnog mirisa može se reći da su ponekad znakovi upozorenja na opasnost (pokvarena hrana). Naziva se smrad ako ima neugodnu percepciju. Izraz smrad (smradež) ili zadah-vonj se koristi da opiše neugodan miris. Termini fragrance ili aroma se primarno koriste za hranu i kozmetiku, a opisuju ugodne mirise. Mirisi odgovaraju stvarnim fenomenima hemikalija rastvorenih u zraku, mada, sa drugim osjećajima, psihološki faktori mogu da učestvuju kao dio u percepciji. Aromatične tvari po osnovu različitih stupnjeva isparavanja pri različitim temperatura su podijeljen u slijedeće skupine: lako isparljive, teže isparljive, teško i izrazito teško isparljive. Lako isparljive tvari arome imaju nisko vrelište te se lako kvantitativno izdvoje već kod niskog stupnja isparavanja dok teže hlapljive tvari arome imaju višu tačku vrelišta i teže isparavaju. Aromatični kompleksi u hrani mogu biti: poželjni i nepoželjni. Nepoželjni aromatični kompleks čine sekundarno nastali spojevi pri fermentacijama, nepoželjnim biohemijskim i hemijskim procesima prerade i neadekvatnog čuvanja sirovine ili proizvoda. Nepoželjni aromatični kompleksi su spojevi koji nastaju u biohemijskim procesima gdje se pojavljuju nepoželjni čulni utisci, a često su povezani sa kvarenjem proizvoda. Arome se najčešće nalaze u nosaču aroma koji također doprinose senzorskoj percepciji. To su lipidi (ulja i masti), voskovi, pektinske supstance, voda i etanol u kojima su otopljene pojedine komponente arome. Najčešće su prisutne uljne strukture aroma koje su u principu eterična i esencijalna ulja. Uljna struktura arome sadrži različite spojeve tipa izotiocijanata, tioalkohola, disulfida, itd. Aromatični kompleksi hrane mogu biti opći aromatični kompleks i aromatični kompleks karakterističan za vrstu hrane. Arome u hrani mogu nastati prirodnim putem ili termičkim procesom tokom tehnološkog postupka. Prirodne arome su uglavnom sekundarni metaboliti živog tkiva i nastaju u prirodnom ciklusu rasta živog organizma djelovanjem enzima. Arome nastaju i termičkom degradacijom i oksidacijom raznih sastojaka namirnica. Vrsta aromatskog efekta hrane ovisi o uvjetima postupka i vrsti inicijalnih prekursora koji se nalaze u određenoj namirnici. Sastav aroma također se razlikuje ovisno o njihovom nastanku. Tako su naprimjer, arome nastale termičkom obradom namirnica bogatije heterocikličkim spojevima od onih nastalih enzimskom hidrolizom. Opće je prihvaćeno postojanje četiri primarna okusa: slatko, slano, kiselo, gorko i umami kao peti bazni okus. Umami je u principu pojačivač okusa, a baziran na aminokiselinama i nukleotidima odnosno njihovim kalijumovim i natrijumovim solima. Umami flavoranti uključuju: glutaminsku kiselinu i njene soli, soli glicina, soli guanilinske kiseline (nukleotid koji se obično koristi u konjugaciji sa glutaminskom kiselinom), soli inozinske kiseline (nukleotidna sol) koje se takođe koriste u konjugaciji sa glutaminskom kiselinom i druge tvari. Tabela 4.6.4. Primarni standardi okusa i tipične tvari koje ih iniciraju R.br. Okus Formula Naziv 1. kiselo CH3COOH sirćetna kiselina 2. slano NaCl natrijev klorid 3. slatko C6H1206 saharoza 4. gorko kinin 5. umami glutaminska kiselina So, šećer, umjetni zaslađivači, zamjene za sol mogu se nazvati tehničkim ”flavorima”- davaocima okusa. Kiseo okus potiče od kiselina: jabučne, vinske, limunske, sirćetne, mliječne (u fermentiranim proizvodima) i drugih kiselina. Sladak okus hrani daju uglavnom šećeri, a ponekad i drugi prirodni spojevi slatkog okusa (alkoholi-polioli, amino kiseline) kao i sintetski zaslađivači. Određene neutralne baze mogu mijenjati aromatičnost, a same nemaju aromatični dojam. . Ključni pojmovi Tvari arome su prirodno prisutne u hrani i obično su produkti sekundarnog metabolizma biljaka, životinja ili mikroorganizama. Najčešće su lako isparljive komponente različitog hemijskog sastava: alkoholi, esteri, aldehidi, ketoni, laktoni, eterična ulja, terpeni, kiseline, različiti heterociklički spojevi Tehnički definirani standradi mirisa su: eterični, kamforski, mošusni, cvijetni, mentol, papren, miris truleži i gnjio. Primarni standrdi okusa su: slatko, slano, kiselo, gorko i umami. Ovi okusi potiču od tačno određenih hemijskih konstituenata hrane. .

DIPOVI- UMAKE-TASTERI Dipovi Dipevi,umake ili koji već nazivi upotrebljeni su za mješavinu raznih atraktivnih tekučih dodataka kako bi mamci poput boile,kuruze ili sl. davali bolji signal u vodi i tako prije privukli pažnju šarana . Zašto je sve uopće počelo na taj način? Svi smo svjesni količine hrane na našem hranilištu kad izbacamo sve što smo naumili. Tamo se nađe i par tisuća sjemenki, par stotina boili i ko zna čega sve ne. Ako imamo veliku posjetu ribe neće biti velikih problema dobiti griz na takvom bogatom hranilištu. No, prisustvu manjeg broja ribe, pa još tome kadkad i posebno oprezne, plahe, rezultira da dva tri dana prođu u trenu a mi ne dobimo ili dobimo tek koji griz. Poslije iza nas dođe netko sa šakom mamaca i slijedi griz za grizom. Druga je situacija treći štap. Dva štapa na hranilištu u svim uvjetima je dovoljno. Zaista bi bilo nelogično sa trećim ne isprobati nešto drugo napraviti nego se gurati na jednom hranilištu gdje rijetko sva tri štapa rade. Postoji solucija ili da otvorimo neko novo manje nahranjeno mjesto, da iskoristimo područje gdje nam pada hrana ako hranimo raketom ili jednostavno da više puta na dan izletavamo s tim trečim štapom kao izviđačem pokušavajuči iznenaditi kakvog lutalicu. U svim tim slučajevima od velikog značaja može imati mamac iz dipa, posebno boila. Kažem posebno boila jer recimo kukuruz osim zaslađen je najbolji u svom izvornom mirisu, signalu jer je on jednostavno usađen u samo biče ribe kako svojim signalom tako i posebno svojim izgledom. Postoje više pristupa izrade dipova no dva su prevladavajuča. Prvi je dip koji se oslanja na mirise i lovi signalom otapala koje ti mirisi nose, dok je drugi oslonjen više na atraktore prirodnoga porijekla. Prvi pristup je usko gotovo najuže vezan za manju ribu jer njegov brzi signal bez večih problema namami manju ribu da uzme baš taj mamac koji odskače od drugih na tome kako smo opisali bogatom hranilištu. Razne kiseline koje su sastavni dio nekih aroma, pa direktne kiseline kao n.butric i mravljična imaju veliku moč širenja po vodi i tako brzo postiže efekt zainteresiranosti kod nekih riba. Dodatkom raznih ulja pa otapala sa večom specifičnom težinom od vode dobivamo tzv. 3D efekt, kretanje signala u svim mogučim smjerovima. Takav pristup najviše se koristi kod kračih ribolova i takmičenja. Naravno, kao i svaki pristup i ovaj ima svoje lošije strane. Jedna je da što se tiče velike ribe nije pokazao najbolje rezultate, naročito što se tiče brzine ulova. Srečom pa su svi ti dodaci brzo topivi pa se tako i taj mamac nakon nekog vremena ako je izbjegao nalete manje ribe pretvara u dobar izbor i za nekog lukavca. Pošto punih 10 godina ako ne lovim na pop ups boilu na dlaku stavljam samo boilu iz dipa mogu zaključiti po dosdašnjem iskustvu na svim vodama veča riba dolazi kasnije kad je takav dip več dobrano ispran ali još uvijek očito dovoljno atraktivan. Drugi pristup je meni najomiljeniji jer ulazi duboko u razmišljanje o ribi, njenim potrebama i ponašanju. Taj pristup dijelim na tekuči i praškasti. Praškasti ču opisati nešto kasnije pod tasterima. šaran je po svemu specifično biče. Živi u posebnim uvjetima,voda, i ovisan je u velikoj mjeri o svome okolišu bez obzira na naš upliv u njegov svijet. Kao takvo biče oslonjeno na svoje instikte teško je prihvatiti neke teorije o njegovoj niskoj razini inteligencije i pokušava ga se strpati u biča koja eto tako plivaju pod vodom i mašu repom. Mislim da je sve skupa daleko od toga i sada bi se htio osvrnuti na njegov nepogrešivi instikt koji ga vodi kroz život. Da je on nepogrešiv kazuje i činjenica da kao i svako živo biče bez greške pronađe sve esencijalne tvari potrebne za njegov uspješan razvoj i opstanak. U toj potrazi na visokom mjestu nalaze se aminokiseline. To su tvari koje šaran osjeti na največoj daljini i biča iz kojih i prehranom crpi za njega su doslovce životno važni. Ta biča također sadrže i neophodne enzime bez kojih bi njegova probava bila vjerovatno nezamisliva. Makar se ta biča,račići,školjke,larve,crvi itd. ponekad nalaze u područjima intenzivnog mirisa,mulja,nazvao bi to prije smrada šaran osjeti ne samo gibanje istih nego i signal koje to biče odašilje. To je ta vodilja u osmišljavanju dipova okrenutih samo i jedino prema elementima koji su šaranu svakodnevno neophodne za opstanak. Radi se o aminokiselinama, nekim vitaminima, mineralima, i sl. Ovdje su arome prisutne jedino u slučaju da ih proizvođač upotrijebi u svome proizvodu a da to nije navedeno na deklaracijili u sastavu proizvoda. Sve se bazira na prirodnim dodacima. Takav dip naravno, privlačan je također manjoj ribi no njegova atraktivnost nije na prvu jer ne nosi onaj 3D efekt več najbolje lovi na čekanje i okolo hranilišta. Glavni sastojci su mu aminokiselinski pripravci tipa,minamino, marineamino, multimino, nutramino, shelfish R.H, shelfish K.N, the key(probiotik), liquid yeast(tekuči p.kvasac), pure liver ex., sol i sl. http://img13.imageshack.us/img13/930/dobroizmijeati.jpg http://img52.imageshack.us/img52/5025/doljenosadipagoredodaci.jpg http://img843.imageshack.us/img843/1231/poetanizgleddipa.jpg http://img820.imageshack.us/img820/3875/punjenjedipauboiceaktiv.jpg http://img40.imageshack.us/img40/1040/dsc07907b.jpg Tasteri Najteže je pisati o stvarima koje na prvi pogled isključuju jedna drugu. Tako se može učiniti gledajuči površno na tekuče dipove i praškaste dipove tj. dipove koje neposredno prije upotrebe boile lijepimo na sami mamac tzv. tastere. Jako popularni dio u šaranskoj industriji. U ovaj dio se začudo osim kupnje gotovog proizvoda nije uputilo puno ljudi. Možda iz uvjerenja da se na tome području nemože nešto više napraviti. Greška, može i to jako puno. Zadnje tri godine ribolova na tako izrađene mamce donjele su mi puno radosti. Možda je problem bio i nosač koji lijepi praškastu tvar na boilu, mi teško možemo doći do izvorne tvari koja se koristi ali ja sam upotrjebio mljevenu želatinu i praškastu tvar koja se koristi u izradi torti, preljev za torte. Jedna sporije stvrdnjava ali dulje drži,mljevena želatina, dok druga steže brže i brže otapa, preljev za torte. Oba praška trebaju biti dodatno samljevena ako nisu instant opcija koja piše na ambalaži. http://img833.imageshack.us/img833/1619/dsc08334bv.jpg http://img100.imageshack.us/img100/1759/dsc08346i.jpg http://img835.imageshack.us/img835/5299/dsc08352m.jpg Od dodataka radi kojih se uopče i radi takva vrsta dipa trebalo bi izdvojiti neke manje ili više topive namirnice ili tvari. Na prvome mjestu su to vrhunska riblja brašna kao predigest riblje brašno koje je nakon tretiranja enzimom pepsinom dobijen protein koji je u takvome stanju da ne samo što ga je moguče samljeti u puder,doslovce, neko preko 80% toga proteina je topiv u vodi, dakle više nego izvrstan signal. Zatim LT riblje brašno koje zbog svog posebnog postupka izrade na nižim temperaturama sačuvao svoj aminokiselinski profil koje se nemože usporediti niti s jednim brašnom u klasičnom procesu, radi se o oko 3 puta više aminokiselina koje su sačuvane takvim procesom. Zatim razni ekstrakti tipa GLM, enzime treated liver powder, pure liver powder, fruktoza con., dehidrirana krv,spirulina alga, betain,ciprivit(vitamini, minerali), topivi riblji protein L-zero 30, apetitstimulator mulbery RH,pivski kvasac, sol itd. Glavni nosač svega je čisti kukuruzni škrob koji će držati takav dip-taster suhim jer vlaga koja se lako stvori usljed stalnog otvaranja posudice može stvrdnuti taster. Čisti škrob će te najprije pronaći ako upitate poznanika pekara, u pekarstvu se koristi za posipanje dasaka na koje ide kruh da se ne bi lijepio. Oni koriste čisti škrob za tu namjenu. škrob također možete nabaviti u proizvodu koji ćete naći u kuhinji vaše žene, mame, bake tvorničkog imena Gustin ili pak kao smjesa za izradu pudinga, samo u tome je slučaju on obojan i aromatiziran. Kao što se vidi, radi se o gotovo potpuno prirodnim tvarima u sto postotnom slučaju. Zastupljeni su za ribu jako zanimljive tvari, od proteina, aminokiselina, vitamina, minerala, atraktora a kao konzervans kao i usvakom mom dipu, soli. Posebno dobar pristup prezentaciji i označavanju mamca u dobu godine kad šaran najviše obitava u donjim dijelovima vode kao što je jesen-zima i ljeto. Ako samo proanaliziramo vrijednost još jednog izuzetnog dodatka,spiruline, biti če nam puno jasnije zbog čega je ovaj pristup prepun mogučnosti za napredak. Spirulina je alga koja u svome sastavu nosi obilje vrijednih tvari a na prvome mjestu vrijednih proteina,55%, aminokiselnski profil joj je gotovo pa čudesan jer 20tak aminokiselina čine tu namirnicu zaista čudesnom, zatim vitamini a posebno B12 te beta caroten koji posebno može biti deficitaran kod ribe u tome okruženju, te još minerali i ostalo. Sve se to nalazi u praškastom obliku koji je toliko fino mljeven i dehidriran da izvrsno upija i veže sve komponente na sebe kad ga namočimo i ostavimo da se malo upije. To, uz sve druge visoko vrijedne elemente nikako nemogu proči nezamječeno kod ribe, niti kao jedan mamac a kamoli na hranilištu! Vrlo je izgledno na takve mamce dobijati one veče ribe jer su i one iskusnije puno u pronalaženju tih vrijednih elemenata o kojima smo pisali. Na ovim je primjerima pažnja ponajviše usmjerena na prirodne produkte, ljepiva komponenta također, mada ima također uspješnih dodataka naročito što se tiče lijepljenja i sintetičkog sastava. Razlog se zna, ovakvi i dipovi-umake i tasteri rade na duge staze. Moj primjer tomu govori u prilog gdje zadnjih 5 godina isključivo što se tiče mamaca na dlaci koristim dipove svih vrsta ovisno o prilici. Bez obzira na karakteristike vode i količinu ribe u njoj. Na kraju evo par primjera od svake grupe dipova- Brzi , atraktivni dip; Minamino Moore 20ml Betain Moore 1 čajna žlica Crem cajouser Nutrabaits 2 ml Talin Moore 2 ml Ester pineaple Solar 1 ml Esen. Banana Moore 2 ml 5 ml jabučni ocat Atraktivan hranjivi dip Marineamino Moore 20ml The key Moore 10 ml Betain Moore 1 čajna žlica Salmon ulje Moore 2 ml Squid Solar 5 ml 3 kapi black peper ete. Ulje 1 čajna žlica kuh. Morska soli Suhi dip-taster-fish liver 1 vrečica instant želatine u prahu 1 vrečica preljeva za torte 30 gr kukuruznog škroba Pure liver powder Moore 1 čajna žlica l-zero 30 (samljeti) Moore 1 čajna žlica Anco. Con. Solar 1 čajna žlica Kuhinjska morska sol ½ čajne žlice (samljeti) Suhi dip taster voćni 1 vrečica želatine u prahu 1 vrečica preljeva za torte 30 gr kukuruznog škroba Mullbery stim. Apetita RH u prahu 1 jušna žlica ½ čajne žlice dodatno samljevene kuhinjske soli Boilu prije umakanja u taster dobro je namočiti u nekom kvalitetnom aminokiselinskom preparatu ili dipu-umaki koji nije po karakteristikama brzog djelovanja. Time dobivamo trajnost signala. Suhi dip ( VIšE) Postoje trenuci u ribolovu kad nekakva novotorija ili totalna suprotnost može donjeti rezultat o kakvom možemo samo sanjati. Ulazeći malo dublje u izradu mamaca posebice onih koje želim istaknuti više od ostalih razradio sam gotovo za svaku vrstu boile i pripadajući dip za nju. Sam naziv po sebi govori da se tu radi o tekućim komponentama kojima pokušavamo zainteresirati šarana da uzme baš taj mamac. Tu se nalaze elementi koji su se pokazali kroz puno godina i nezaobilazni su u izradi svakog dipa. To su npr. razna sladila, mirisi na različitim bazama, betain, aminokiselinski pripravci itd. Takvi dipovi zaslužni su za zaista puno prekrasnih ulova na svim vodama i u svim uvjetima. No, da li je tu kraj što se tiče dipova. Kao i svemu, naravno nije. Dehidrirani proizvodi Oduvjek su me očaravali dehidrirani proizvodi raznih brandova. Od račića, lignji, školjki pa do onih jednostavnijih kao razni začini tipa, papar, cimet, anis itd. Uvijek mi je padalo na um pitanje: kako bi izgledala boila da je izvana napudrana jednim od tih sastojaka, Pogotovo kad padne na dno i taj sastojak počne polako padati s nje? Vjerovao sam da signal koji šalje takav mamac je nešto što nemože proći nezamjećeno kod uvijek radoznalog šarana. S druge strane tu je i različitost koju nosi takav mamac. Nisam se prevario. Lignja Nikad neću zaboraviti kad sam prije tri godine prvi puta stavio pod nos ekstrakt lignje od Nasha. Konkretniji i prodorniji miris nisam u životu osjetio. S time da se još uz to radi o čisto prirodnom proizvodu, plus toga što je u prahu. Naime uvijek sam bio mišljenja da puno blaži atraktori tipa GLM, račići i sl. u dozama koje su preporučane jednostavno nemogu doći do izražaja u miksevima sa jakim komponentama kao r.brašno. Ekstrakt lignje je definitivno imao tu moć. Ja sam ipak takvim vrhunskim proizvodima namjenio drugu funkciju. Tako su počeli prvi pokušaji suhoga dipa. Suhi dip Dakle, odmah nakon izrade boili nakon samog hlađenja, u malu posudu za dip stavio bi do vrha svježe boile i na njih stavio jednu mjericu ekstrakta lignje. što češće bi sve skupa tresao. Nakon dan, dva, ekstrakt koji sa nije primio na boilu pun vlage pao bi na dno. Izvadio bih ga van, spremio za upotrebu kod izrade boili i na boile stavio još jednu mjericu ekstrakta. Pošto su i boile bile malo vlažne jer je posuda zatvorena brzo su primile novu količinu ekstrakta. Sada je već koncetracija bila tolika da je boila bila spremna za upotrebu. Već u prvoj godini testiranja mamac iz toga dipa dao mi je najbolje rezultate otkad lovim. Boila i nakon cijele noći ima jak intezivan miris po ekstraktu lignje. Iz šale a i zbog izgleda mamca jedan moj prijatelj (Batina) znao je reći, kaj opet loviš na tartufe?! Gel Ekstrakt lignje sam po sebi se jako dobro drži na boili za razliku od nekih drugih koje sam želio isprobati. Tako sam isprobavajući razne kombinacije kako bih nekako zaljepio ekstrakt na boilu došao do sirupa od kukuruznih klica. Malo veze i poznastava jer radi se o bazi s kojoj se puni sredina bombona. Tvar je konzistencije otprilike kao tvrđi gel. Topivost u vodi mu je odlična. Boje Sada već svi znamo da šaran na neki način reagira i raspoznaje boje barem kao kontrast okoline. Tako da upotrebom vrlo malo boje u prahu uz odličan prirodni signal koji daje tako nadipani mamac, sa bojom dobivamo i vizuelni efekt tako potreban u nekim djelovima dana a osobito ujutro kad krenu prve zrake sunca. Oko mamca stvara se oblak koji je u ovome slučaju i vizualno primjetiv. Izrada dipa Izrada dipa zahtijeva samo malo više truda nego kog klašičnog, tekućeg. U jednu vrećicu za duboko smrzavanje(manju) stavimo količinu boili koja nam stane u posudu u kojoj ćemo imati dip. Doziramo najmanju žličicu sredstva za ljepljenje, u mojem slučaju to je sirup kukuruznih klica. Sve dobro protrljamo da se rasporedi po boilama i izvadimo tako ljepljive na drugu vrećicu i ostavimo sat vremena da se počne po površini sušiti. U slijedeću vrećicu u bacimo redom, čajna žličica GLM, čajna žličica sitno mljevenog betaina, na vrh noža boje. Sve dobro protresemo i unutra stavimo još pomalo ljepljive boile. Čim malo protresemo one će primiti prah. Kad god imamo vremena protresemo vrećicu. Nakon nekog vremena boile će potpuno pokupiti prah ili će dio vlažnoga pasti. Doziramo još novoga a taj vlažni jednostavno sačuvamo i iskoristimo kod izrade boila. Upotreba Zabac sa takvim mamcem trebao bi biti bez ponavljanja jer kod ponovnog izvlačenja dosta se praha uslijed trenja kroz vodu ispere. No, kao i za sve i za to ima rješenje. Uzmemo jednostavno mekani bombon u traci obljepimo boilu. On će sačuvati boilu od ispiranja a izuzetno je topiv (i u hladnoj vodi)tako da neće smetati našem glavnom naumu, čak dapače. Ako pročitamo sastav gdje piše, razna sladila, kazein, lecitin, limunska i druge kiseline, arome, samo pridonosi atraktivnosti našeg mamca u prvih pola sata jer se poslije otapa. Opisati ću jednu prezentaciju koja je zanimljiva za ove duge noći koja se kreće od izuzetno atraktivne na početku koja prelazi u blagu i vizualnu kad do izražaja dolazi suhi dip pa na kraju pop-ups prezentaciju. Tri u jednom bez prezabacivanja, kako? Svi znamo vrijednost mira na hranilištu u ovo doba kad riba rijetko prima a obično se radi o lijepšim primjercima. Uzmemo pop- ups boilu i upotrebimo u suhom dipu kako je opisano u izradi dipa, obložimo ju mekanim bombonom u traci i to je to. Dokle god je bombon, a poslije njega prah, na boili, ona je na dnu, a nakon toga kako se prah ispire i sa njime gel ona se lagano izdiže iznad ostataka suhoga dipa. Idealno! Primjeri 1. Squid ex. Nash 1 žličica Bijeli biber (sitno mljev.) ½ žličice Sirup kukur. klica Žuta boja 2. GLM 1žličica Betain (sitno mljeveni) 1 žličica Zelena boja Sirup kuk. klica 3. Račići 1 žličica Cimet 1 žličica Kury prah ½ žličica Sirup kukur. klica Crvena boja 4. Kurkuma ½ žličice Anis (sitno mlje.) ½ žličice Betain (sitno mljev.) ½ žličice Sirup kukuru. klica Evo malo građe o dipovima. Možda ima koja zastarjela teza ili proizvod ali misao još uvijek stoji.

Upravo tako, samo pažljivo čitati. Mada su oba linka gotovo indetična. Najvažnije da je sve zasnovano na znastvenim izvorima.

Sretan rođendan želim http://www.youtube.com/watch?v=qHr_NPE3PiI&feature=related&oref=http%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUr62V3vLN4c%26feature%3Drelated&has_verified=1

Eto sad baš pogledam kad ono baš taj vikend je katolički Uskrs. Jedini termin koji mi ne odgovara nikako uf........

Koji su to traženi podaci, nemogu ih naći. Izgubio sam se u svim ovim postovima. Ja ču se obavezno prijaviti.