Dip

[žac]

Slijedi drugi konkretni dio sa najvažnijim dijelom za shvatiti, konkretno, što u biti šaran kao biće preferira, koje elemente i kako ga mi na osnovu tih saznanja može još uspješnije loviti.

 

 

šaran II. dio

 

 

Kako, gdje, i od kuda ustvari krenuti da bi izradi kvalitetnih mamaca pristupili na pravi način. Postoji način u kojem nas jednostavno ne zanima niti što radimo, od čega, i za koga. Jedini cilj u tome pristupu je da se ako može nešto ulovi.

Pristup koji želim pojasniti je nešto totalno suprotno i zahtijeva saznanja pokrepljena istraživanjima stručnih osoba najvišeg ranga ali isto tako i donošenje nekih zaključaka jer na dosta polja ima dovoljno nepoznanica koje bi nas mogle zakočiti.

Kao prvo i osnovno moramo razlučiti ishranu riba i ribolov.

 

Mada na prvi pogled izgledaju jako slični, a u jednome dijelu i jesu slični, stvari se u ta dva polja dosta razlikuju. Ishrana riba je pokušaj da se sa što kvalitetnije izbalansiranim elementima ishrane postignu što bolji rezultati u napretku ribe. U uzgoju šarana sudjeluju elementi ishrane koji su indirektno u funkciji napretka ribe.

Hranjenjem ribe velikim količinama žitarica „čuva“ se prirodni izvor proteina, zooplankton. I ne samo to, velika većina neprobavljene mase te hrane usitnjena završava na dnu ribnjaka gdje ju iskorištava fitoplankton, direktna hrana zooplanktona.

 

http://www.boilieacademy.com/images/stories/thumbnails/images-stories-zacacademy-Saran-Fitoplankton-600-100x66.jpgFitoplankton

http://www.boilieacademy.com/images/stories/thumbnails/images-stories-zacacademy-Saran-zooplankton-100x72.jpgZooplankton

 

 

Mali dio koji je iskorišten, spravljen je u vidu masti u tijelu šarana i kao takvo se iskorištava za energiju u najvećem dijelu.

 

Moramo znati da najprisutniji UH-škrob u tim žitaricama je u iznimno maloj mjeri probavljiv odnosno iskoristiv.

U ribolovu isto pokušavamo samo što nam je na jedan malo drugačiji način izrade hrane-mamca cilj uloviti ribu.

Jedan i drugi pristup kao osnovu mora imati poznavanje ribe kao podvodnog bića. Poznavanje staništa, potreba, razmnožavanja i svega ostalog što nam može pomoći da budemo uspješniji.

Ako se malo bolje udubimo u problematiku zasigurno će i jedan i drugi smjer doći do jedne točke, ishrana ribe-šarana i sve vezano uz tu problematiku. Tu je pak ponekad i jako sklizak teren. Više puta neka pravila kažu jedno a praksa ustvari događaji na vodi nešto sasvim drugo.

No to nije ništa neobično jer taj dio pokrivaju poznate nedoumice i nejasnoće koje se nameću kad se promatra konkretno probava šarana.

Najbolje je krenuti u sam bit stvari. Ako usporedimo probavu nas kao bića koja imamo puno više mogućnosti, rekao bih olakotnih trenutaka od probave šarana zamjećujemo par nejasnoća.

 

Probava

 

 

http://www.boilieacademy.com/images/stories/thumbnails/images-stories-zacacademy-Saran-aran_organi-600-100x81.jpgPresjek

 

U probavi proteina poznata je stupnjevita razgradnja i djelovanje različitih enzima u suradnji sa kiselinama. Pa tako jedni enzimi(pepsin + HCI) kidaju peptidne veze dok drugi (tripsin, kemotripsin) u nekom drugom okruženju razlažu nastale peptide. To je jednostavno pravilo i ne može drugačije jer svaki je enzim odgovoran za jednu točno određenu reakciju.

No kod šarana koji nema želudac niti ima mogućnost stvaranja okruženja niskog ph za djelovanje pepsina dakle za prvi stupanj kidanja proteina sve se obavlja u drugome stupnju, i to vrlo efikasno. To je, mora se priznati, ne do kraja objašnjivo. Osim što upotrebljava probavne sokove drugih sitnih organizama koje konzumira pa je to djelomično razriješeno.

Ipak ako se ide još malo dublje u problematiku onda se rješenje može pronaći u nekim isto tako odlikama bića-šarana kao recimo mogućnost većeg lučenja proeololitičkih enzima iz crijeva ribe. To se manifestira već u početnim stadijima života ribe što je odlično objašnjeno u Krmivima I.Bogut, Z.Adamek 2005. Ne samo to, nego su u prirodnoj hrani ribe u tome stadiju ali i u daljnjim stadijima utvrđena 2 do 3 puta veća aktivnost takvih enzima nego u šarana. Znači još jedan dodatni izvor pomagala u prehrani. Dali taj dio izvora potpomaže trenutke kada je riba deficitarna njima? Također izvor prirodne hrane je prebogat tim elementom, ali i onim hranjivim posebno(vidi tablicu 1.)

Slijedeća dvojba kreće od činjenice neaktivnosti istih enzima ispod temperature 15 stupnjeva. No, u praksi sam susreo puno vidljivog napretka ribe u tome okruženju, u tim parametrima. Naime postoji puno voda koje u najtoplijem dijelu godine gotovo zamre što se tiče aktivnog hranjenja ribe. Najveći je uzrok pomanjkanje kisika u takvim uvjetima. Riba je jednostavno prisiljena priviknuti se na date uvjete, a šaran je na tome polju privikavanja ponajbolji u cijelom životinjskom svijetu. Raspon uvjeta njegovog preživljavanja je zaista velik i impresivan u kakvim se uvjetima uspješno živi i napreduje.

Isto tako primijećeno da je razlika u intenzitetu hranjenja u hladnim uvjetima male i velike ribe. šarana konzumne veličine i onih riba preko 10 ili onih najvećih preko 20 i više kilograma.

Veća riba što je pomalo i logično zadržava puno dulje svoju temperaturu i puno kasnije staje sa akcijom.

Dakle za povjerovati je da i dulje zadrži optimalnu temperaturu koju akumulira bez obzira na okolinu na sve moguće načine, i hranom i kupeći energiju iz sunca i slično.

Postoji opravdana sumnja da on na neki način uspijeva sačuvati uvjete za probavljanje i iskorištavanje hrane koju pronađe u okruženju u kojem se nalazi. Dali tome pridonose masne naslage koje posprema u tijelu, vjerojatno da samo u kojoj mjeri.

Moram ipak spomenuti i slučaj manje ribe koja se nađe uvjetno rečeno na slobodi nakon što se s njome poribe razne sportsko ribolovne vode. Takva riba dolazi iz zimovnika, nepripremljena na prezimljavanje, točnije gladna. Istog časa stupa u akciju prikupljanja zaliha koja je indicirana instinktom za preživljavanjem. Kod nje se radi također o svojevrsnoj svjesnosti trenutka bez obzira na situaciju hladne vode u tome trenutku, instinkt je našao prioritet.. Opće je poznato biranje hrane od strane takve ribe. Tako da u hladnije doba takvu ribu će te dobiti na jednostavnije mamce tipa pahulja kruha dok mamci tipa kukuruz koji na proljeće rade kao ludi nemaju gotovo nikakvu prođu. Fasciniraju takvi događaji i navode na razmišljanja.

Sljedeći moment koji nas ponekad dovodi do nedoumica ali je isto tako izuzetno povezan sa samom izradom boile i koncipiranja mixeva radi se o zastupljenost hrane biljnog porijekla u prehrani šarana.

Bez obzira što neki elementi kao UH nose odlike kao gorivo za organizam i šaran ima načine za njegovo iskorištenje taj dio je dosta limitirajući i izuzetno je povezan sa mastima. Naravno tu se prvenstveno misli na UH koji ponajviše nudimo šaranu, škrob. Preko svih mogućih dodataka kojima su baza žitarice koje su prebogate tim nutrijentom. Pa tako (I.Bogut, Z.Adamek 2005) isto spominju ispitivanja zastupljenosti masnoća u tijelu šarana većih i manjih hranjenih hranom na bazi proteina i kukuruzom. Dakle s jedne strane bjelančevinasta hrana sa druge namirnica bogata ugljikohidratima. Rezultat, najviše masti u tkivu imali su veći šarani hranjeni kukuruzom. šaran je dio tih UH pospremio kao rezervu u vidu masti iz kojih zatim crpi energiju. Zanimljivo ispitivanje i rezultati. Također poneka hrana se nađe na meniju šarana slučajno. Razna skrovišta zooplanktona ili mjesta gdje oni pronalaze svoju hranu-fitoplankton kao primjerice alge i slične biljke ulaze u prehranu šarana ponekad iz tih razloga. Potrage za tim malim sitnim bićima.

Mora se imati na umu jednu bitnu činjenicu, biljka energiju sunca akumulira u sebi u

 

vidu UH, i tu energiju iskorištavaju bića koja moraju svoju toplinu održavati i stvarati

isključivo preko hrane, dok šaran istu tu energiju sunca iskorištava direktno. Njemu

glavni, direktni, izvor energije nije UH . Metabolizam šarana posložen je na malo drugačiji način.

 

Karakteristike prehrane-abeceda

Zato je u prehrani šarana u ribnjacima toliko bitna komponenta uz žitarice koje nose jeftinu komponentu i obilje zooplanktona. Bez tih sićušnih bića nema nikakvog napretka. . Od male ličinke na dalje.

Koliko pak odlika nosi neko biće govore ispitivanja na samim ličinkama šarana. Tako su još davnih 60-ih godina Berker i Brayant napravili pokus koji i mi danas obilato koristimo. Samo posebnost pokusa je bila ta što je bio na malim ličinkama šarana. što daje posebnu težinu u prepoznavanju šarana kao posebnog bića. Obojali su umjetnu hranu sa prehrambenim bojama. Iste boje je bila i posuda sa hranom. Crvenom, zelenom i plavom bojom. Najbolje rezultate je imala hrana sa zelenom bojom a najslabije ona sa crvenom.

Isto tako Bogut i suradnici 2001 godine proučavaju reakciju šaranske mlađi na arome i to vanilija, jagoda, komorač,karamela, jabuka, tuti fruti. Najbolje rezultate je pokazala jabuka. Dakle već na početku života, u tako ranom stadiju riba nosi neke tako napredne bi rekli odlike koje se dalje u život sve više unapređuju.

Slična ispitivanja kažu kako postoje također elementi koje šaran raspoznaje instinktivno, isti mu predstavljaju glavni stup opstanka. Mi smo ih u ribolovu iskoristili i još ćemo ih koristiti sigurno jako dugo.

Radi se o hranidbenim pokusima u zadnjih 30 godina koji kažu slijedeće.

šaran brzo svojim njuhom pronalazi sljedeće prirodne tvari:

-amini

-amidi

-alkoholi

-nukleotidi

-saharidi

-lipidi

-masne kiseline sa dugim lancem

-vitamin B12

-mliječna kiselina

Također, ono najvažnije, ustanovljeno je da nikakve PRIRODNE I UMJETNE AROME NE IZAZIVAJU NJUšNU REAKCIJU KAO AMINOKISELINE, djelujući na ribu kao kemijski medijator na daljinu.

NJUšNU REAKCIJU MOGUĆE JE POVEĆATI VJEŽBOM JER KOD RIBA POSTOJI DUGO PAMĆENJE KEMIJSKIH TVARI( ovaj dio direktno pobija onu teoriju o ribama kao bićima koja pamte 3 sekunde).

ZATO SE I TAKOVE RIBE SMATRAJU ODLIČNI INDIKATORI ONEČIšĆENJA U VODI

Osim za traženje hrane ribe njuh koriste i za formiranja jata, upozorenja na predatore, te pronalaženja jedinki suprotnog spola za vrijeme mrijesta ili kod migracija.

Tek kad sve te činjenice stavimo na jedno mjesto dolazimo do zaključka u kojoj mjeri nam te iste mogu biti od pomoći. Koje sve procese pod vodom šaran može zamijetiti.

To nam isto tako približava šarana u tezi da se radi o socijalnom biću. To biće ima svoje odlike koje ćemo rijetko susresti kod drugih vrsta i sama činjenica da oko nekih važnih procesa postoji još dvojbi govori koliko tu još ima prostora za promišljanja i napredak i u dijelu u kojemu mi vidimo interes, a taj je dio izrada mamaca konkretno boile i ukupni ribolov.

Tako treba zaista dobro se potruditi i pojasniti si kako šaran u vodama gdje se dulje lovi na boile tako brzo raspozna što mu odgovara a što ne. Dali, ako na takvoj vodi šaran preferira određenu boilu ta ista treba biti isto tako uspješna na drugim vodama?

Radi se o istom biću samo u drugačijem okruženju.

Prije desetak godina sa „praznim“ boilama moglo se bez brige odraditi cijeli ribolovni vikend petak-nedjelja.

Kako može i na koji način šaran u novim okolnostima većeg iskustva tako brzo shvatiti da smo mu prazan mamac upakirali u odlične arome i atraktore?

Na kraju krajeva, kako se to isto dogodi na divljoj vodi?

Na sva ova i slična pitanja dobije se odgovor ako se jednu po jednu spoje činjenice u koje ne treba sumnjati jer su odavno dokazane i u praksi i znanstveno.

Treba posvetiti najveću pažnju praktičnim dešavanjima jer je više nego očito da takva donose i neke nova iskustva koja se kasnije pokažu kao točna, istražena u potpunosti i od znanosti. Jednostavno nije dobro,i rekao bih nedovoljno kvalitetno razmatranje na bazi suhih podataka.

Dali su sve te navedene spoznaje dovoljne da bi izabrali pravilan pristup ili put prema izradi kvalitetnog i šaranu interesantnog mamca? Sigurno jesu.

A kad sve zbrojimo, i kad na kraju razlučimo specifičnosti ribe, i razlike u ribolovu i uzgoju šarana dolazimo do sljedećih zaključaka:

• - od najmanje ličinke pa sve do najvećih šarana, najveći interes pokazuju prema tvarima životinjskog porijekla
  

• arome su puno niže na ljestvici interesa šarana nego što mi to mislimo
  
• esencijalni elementi za preživljavanje njegov su prvi izbor
  
• 
  
• potrebno je razdvojiti u nekim dijelovima uzgoj i ribolov šarana
  
• 
  
• socijalno ponašanje, i posebnosti jedinki dokazuje nam da se radi o specifičnom biću
  
• 
  
• u ribolovu osim kvalitetnog mixa okus jedna je od najvažnijih odlika mamca uz pravilan signal
  
• 
  
• šaran je hladnokrvna životinja i nikako ga se ne može uspoređivati u hranidbenom smislu sa toplokrvnim životinjama
  

Tablica 1.

Sastojak Chironomus plumosus Daphnia magna Suha tvar 90,5 90,4 Sirove bjelančevine 55,7 39,3 Sirova mast 9,7 4,9 S. vlaknina 0 4,3 NET 16,9 4,3

 

Tablica 2.

 

Potrebe omnivornih riba u Potrebe karnivornih riba u Daphnia magna Chironomus plumosus % suhe tvari % suhe tvari A M I Arginin 1,1 2,2 1,96 2,11 N Histidin 0,8 0,95 0,86 1,02 O Izoleucin 0,9 1,46 1,76 1,98 K Leucin 1,3 2,4 2,66 2,48 I Valin 1,4 1,73 1,59 1,98 S Lizin 2,2 2,66 2,36 2,48 E Fenilalanin 2,5 1,51 1,96 2,76 L Metionin 1,2 1 1,23 2,18 I Treonin 1,3 1,67 1,56 2,01 N Triptofan 0,2 0,31 0,93 1,38 E

 

Napisao Željko Nikić -žac

[žac]

Na kraju betain. Što je betain. Odgovori koji su priloženi i usporedba sa onim tvarima koje Šaran svojim njuhom najprije pronalazi, instiktivno traži, locira. Plus toga velika uloga tvari u metabolizmu Šarana s obzirom na njegovu ne samo specifičnu probavu nego i samo iskoriŠtanje tvari i energije koje se razlikuje od toplokrvnih bića.

 

 

Betain

 

 

Najpopularniji atraktivni dodatak za boile. Koja je njegova uloga, kako djeluje, dali se radi o brzom atraktantu, gdje ga točno nalazimo, itd itd. Sve su to pitanja koja si postavljamo več dulje vrijeme, ustvari od kada se i pojavio betain u svim oblicima na tržiŠtu dodataka za mixeve.

Pa Što je onda betain?

Betain je tercijalni amin(trimetil-glicin) prisutan kod večine živih organizama. Največe koncetracije se nalaze u Šečernoj repi pa se tako industrijski dobija iz melasa, ostatka u industriji Šečera.

Betain se već dugo koristi kao dodatak hrani za životinje. Prvo je koriŠten kao zamijena za metionin i holin u hrani za perad i ribu, gde je imao ulogu donora metil-grupa i ulogu osmoregulatora. Utvrđeno je i da smanjuje sadržaj masti kod određenih skupina životinja.

Betaina ima u žitaricama kao Što su pŠenica i ječam, dok ga u kukuruzu ima znatno manje. NajčeŠće se dodaje u smjese, a također može biti dodan i u vodu za piće, naročito kada se koristi za ublažavanje proljeva kod peradi . Životinje ne mogu sintetizirati metil-grupe zbog čega je neophodno da ih unose hranom . Metil-grupe su neophodne za jednu od najvažnijih biokemijskih reakcija u organizmu – ciklus transmetilacije.

Utvrđeno je da betain može zamijeniti 15-20% ukupnih potreba za metioninom. Također, dodavanjem betaina smanjuje se potrebna količina holina. Na ovaj način se u značajnoj mjeri može smanjiti cijena hrane . Dakle, betain kao donor metil-grupa može djelomično zamijeniti holin i metionin u hrani, ali ne i u potpunosti. Betain može utjecati na metabolizam masti i time na količinu masti u mesu. Naime, betain indirektno, preko ciklusa transmetilacije, donira metil-grupe neophodne za sintezu karnitina. Karnitin je neophodan za transport masnih kiselina do mitohondrija, gde se odvija njihova oksidacija. Nedovoljna količina karnitina, uslijed deficita metil grupa, dovodi do nagomilavanja masti .

Dakle radi se o procesima koji dugoročno povoljno odražavaju na stanje Šarana. Nije isključivo u pitanju brzi, atraktivni, učinak. Dapače, u opisanim procesima kojih je viŠe, stanje Šarana od kondicije do maksimalnog iskoriŠtenja ponuđene hrane je na najviŠem nivou. Ako vjerujemo da može prepoznati takvu kvalitetnu hranu, Što viŠe nije sporno, onda nije čudo da je betain ostao i dalje najprisutniji dodatak naŠim mixevima.

U raznim ispitivanjima iskoristivosti hrane, dodavanje betaina 0,10 do 0,5% pokazalo je izvrsne rezultate i u iskoriŠtenju hrane i u količini masnoća u tkivu životinja. Dodavanjem kiselina u sinergiji sa betainom povećava se varenje nutrijenata kao Što su proteini i masti.

Na kraju, pitanje direktnog atraktivnog djelovanja betaina nalazi odgovor u samom početku. Radi se o aminu, joŠ jedna prirodna tvar koju Šaran jako dobro pronalazi svojim osjetljivim stanicama mirisnog epitela. Naročito kad znamo koliko je betain topiv u vodi.

 

http://www.boilieacademy.com/images/stories/thumbnails/images-stories-betaine%20hcl-100x75.jpgBetaine HCL

 

http://www.boilieacademy.com/images/stories/thumbnails/images-stories-large_82ebf7d7271b1b3e3926b6292760711e-100x236.jpgLiquid betaine

 

Napisao Željko Nikić - Žac

[žac]

Eto, ukratko

[milancheshow]

Nažalost nemogu. No pošto je sada več pomalo zimsko razdoblje i svi oni koji bi željeli nešto pročitati, educirati se, imaju priliku i vremena u ovo doba.

Zalijepiti ču redom neka zapažanja koja če dati odgovor na to pitanje koje si postavio ali i razbiti teze o nekim tvarima i elementima za koje smatramo da su samo atraktori. Isti osim te vrijednosti imaju i neke druge više važne a tu spada i betain.

Zato ču krenuti sa opisom šarana.

 

upravo to me buni... ja ne mislim da je betain atraktor... tj nisam do sad uspeo naci ni jednu studiju koja to dokazuje osim sto to pise na pakovanju i po forumima... ne znam na osnovu cega... jasno je da ima jako bitnu ulogu u boili na hranilisu ali mi nije jasna uloga u dipu tj udicnom mamcu koji nece pojesti... sto ne znaci da nema ulogu...

 

sad zurim na posao pa ne mogu da stignem da iscitam tekstove koje si postavio ali jedva cekam da to uradim cim se vratim veceras... u svakom slucaju siguran sam da su tekstovi jako korisni za edukaciju... hvala puno

[žac]

Eto, kad pročitaš onda češ dobiti sve odgovore što te zanima, siguran sam.

[milancheshow]

evo procitao sam pazljivo tekst, nekoliko puta... prvo hvala jos jednom sto nesebicno delis svoje iskustvo i informacije sa clanovima ovog foruma... mnogo se moze nauciti iz ovakvih tekstova...

zadrzacu se na deo o betainu... ovaj tekst sam jos ranije citao u okviru tehnologije proizvodnje hrane, autora djure vukumirovica... stoje navodi sa kojima sam se vec slozio... vazna uloga u ishrani je neosporna... ali mene idalje nista nije ubedilo da saran moze da nanjusi betain kako bi se on smatrao atraktivnim pored toga sto je nutritivno koristan

[JaneMk]

evo neshto koliko da se zna

ressources.pdf

[žac]

Znači nisi pažljivo pročitao kad ti takvo nešto može promaknuti.

 

Ja ču izdvojiti iz teksta taj dio:

 

Betain je tercijalni amin(trimetil-glicin) prisutan kod večine živih organizama.

 

Na kraju, pitanje direktnog atraktivnog djelovanja betaina nalazi odgovor u samom početku. Radi se o aminu, još jedna prirodna tvar koju šaran jako dobro pronalazi svojim osjetljivim stanicama mirisnog epitela. Naročito kad znamo koliko je betain topiv u vodi.

 

I najbitnije, a vezano za ovo gore:

 

šaran brzo svojim njuhom pronalazi sljedeće prirodne tvari:

-amini (nije bez razloga ili abecede na prvome mjestu popisa)

-amidi

-alkoholi

-nukleotidi

-saharidi

-lipidi

-masne kiseline sa dugim lancem

-vitamin B12

-mliječna kiselina

 

i još:

 

NJUšNU REAKCIJU MOGUĆE JE POVEĆATI VJEŽBOM JER KOD RIBA POSTOJI DUGO PAMĆENJE KEMIJSKIH TVARI- ovo je kod riba evolucijsko dostignuće, i ne samo kod riba naravno.

 

Znači signal o kojem pričamo instiktivno mu je usađen, nije teško nakon toga donijeti zaključke a vezano i za onaj drugi dio koji si shvatio, znaći atraktivnost u smislu opčeg zadovoljstva ribe nakon pojedene hrane što je jako bitno.

[JaneMk]

josh neshto

 

http://www.cwbaits.co.uk/carp_bait_Betaine.htm

[milancheshow]

Betain je tercijalni amin(trimetil-glicin)

šaran brzo svojim njuhom pronalazi sljedeće prirodne tvari:

-amini (nije bez razloga ili abecede na prvome mjestu popisa)

...

 

odakle ova informacija? koja su to istrazivanja pokazala?

 

ne zelim da me pogresno shvatite, ne kazem da niste u pravu, samo pitam... ja nisam nasao studiju koja to dokazuje...

iskreno meni ne ide u glavu da saran moze da nanjusi vitamin ili protein...

[žac]

odakle ova informacija? koja su to istrazivanja pokazala?

 

ne zelim da me pogresno shvatite, ne kazem da niste u pravu, samo pitam... ja nisam nasao studiju koja to dokazuje...

iskreno meni ne ide u glavu da saran moze da nanjusi vitamin ili protein...

 

LITERATURA

1. Albrecht, M. (1977): Versuche zur Aufzucht von

Karpfenbrut mit Trockenmischfutter. Z. Binnenfisch.

DDR, 24(11): 331-335.

2. Anwald, K., R. Mende, W. Schlumpberger, M. Hilenbrand,

H. Liebenau (1976): Ergebniße der Entwicklung

und Erprobung von Trockenmischfutermittelen

für die Industriemässige Aufzucht von

Karpfenbrut in Warmwasseranlagen. Z. Binnenfisch.

DDR 23 (7), 194-215.

3. Appelbaum, S. (1977): Geeigneter Ersatz für

Lebendnahrung von Karpfenbrut. Arch. Fisch. Wiss.

28, 31-43.

4. Appelbaum, S., U. Dor (1978): Ten day

experimental nursing og carp larvae with dry feed.

Bamidgeh 30, 85-88.

5. Bailery, K. M., E. D. Houde (1989): Predation on

eggs an larvae of marine fishes and the recruitmen

problem. Adv. Mar. Biol. 25, 1-83.

6. Balon, E. K. (1975): Terminology of intervals in fish

development. J. Fich. Res. Bord Can. 32, 1663-

1675.

7. Berka, R. (1982): Odkrm ranych stadii kapra

umelymi krmivy. Buletin VÚRH Vod��any 1, 42-52.

8. Berker, A., P. Bryant (1961): Make it appetising

colour in green. Fish Farmer 4, 20-21.

9. Bogut, I. (1989): Podraš��ivanje li��inaka šarana

(Cyprinus carpio L.) pivskim kvascem u proizvodnim

uvjetima. Sveu��ilište u Osijeku, RO Biotehni��ko

znanstveno nastavni centar, OOUR Poljoprivredni

fakultet Osijek, Magistarski rad 1-130.

10. Bogut, I., I. Stevi��, A. Opa��ak (1991): Possibility of

imported starters by yeast in nutrition of larvae and

fingerlings carp (Cyprinus carpio). Krmiva 33, 85-90.

11. Bogut, I., A. Opa��ak, I. Stevi�� (1993): Effects of

Food aditive Polizym to Growth of Young Carp.

Aqaculture 129, 6-9 September, Budapest.

12. Bogut, I., A. Opa��ak, I. Stevi��, ��. Bogdani�� (1994):

Utjecaj dodatka Polizyma u hrani na rast šaranskog

mla��a (Cyprinus carpio). Ribarstvo 52, 65-74.

13. Bogut, I., I. Adamkova, D. Novoseli��, Ž. Bukvi��, Z.

Milakovi��, D. Kralik (2000) :Influence of lysine on

weight gain of carp fry (Cyprinus carpio) i cage and

fishpond farming.Czech Journal of Animal Science

45, 179-184.

14. Bogut, I., T. Rastija, Jasna Radakovi��, Katica

Canecki, I. Biuklija (2001): Influence of feed different

flavour supplements on carp fry yield (Cyprinus

carpio) and feed speed consumption. Krmiva 43,

119-124.

15. Bogut, I. (2005): Anatomija i fiziologija riba. U

Ribarstvo i zaštita voda (u tisku). Poljoprivredni

fakultet Osijek, Veterinarski fakultet Zagreb,

Agronomski fakultet Mostar, University of South

Bohemia ��eske Budejovice, Fakullty of Agriculture

Gödöll��. 1-114.

16. Bryant, P. L., A. J. Matty (1981): Adaptation of carp

larvae to artificial diets.I. Optimum feeding rate and

adaptation age for a commercial diet. Aquaculture

23, 275-286.

17. Charlon, N., P. Bergot (1984): Rearing system for

feeding fish larvae on dry diets. Trial with carp

larvae. Aquaculture 41, 1-9.

18. Csengeri, I., T. Farkas, F. Majaros, J. Olah, M.

Szalay (1978): Effect of feeds on the fatty acid

composition of carp (Cyprinus carpio L). A.

Hungarica 1, 24-34.

19. Csengeri, I. (1993): Dietary effects in the fatty acid

metabolism of cammon carp. Workshop on the fatty

acid metabolism in the carp, Summary, 6-9

September 1993, Budapest

20. Dabrowska, H., C. Grudniewski, K. Dabrowski

(1979): Artificial diets for common carp: effect of the

addition of enzyme extracts. Prog. Fish Cult. 41,

196-200.

21. Dabrowski, K., J. Glogowski (1977): Studies on the

role of exogenous proteolytic enzymes in digestion

processes in fish. Hydrobiologia, 54, 129-134.

22. Dabrowski, K., H. Dabrowska, C. Grudniewski

(1978): A study of the feeding of common carp

larvae with artificial food. Aquaculture, 13, 257-264.

23. Dabrowski, K., R. Bardega, R. Prezedwojski (1983):

Dry diet formulation study with cammon carp larvae.

Zeitsch. Tierphysiol. Tierernöhrung und

Futtermittelkunde 50, 40-52.

24. Dabrowski, K. (1984): Influence of initial weight

during the change from live to compound feed on

the survival and growth of cyprinids. Aquaculture 40,

27-41.

25. Dabrowski, K., D. Culver (1991): The physiology of

larval fish. Digestive tract and formulation of starter

diets. Aquaculture Magazine, 3-4, 49-61.

26. Debeljak, Lj., K. Fašai�� (1980): Suhi pivski kvasac u

ishrani mladunaca šarana. Rib. Jug. 5, 97-101.

27. Dementjev, M. (1980): Novije starterovije kombikorma.

Rybov i Rybolov 2, 1-10.

28. Dimitrov, M. (1980): Eksperimentalno chranene na

šaranovi li��inki v ribolupelni 5 BS staretni granul C-

10 EWOS Larvastart. Rib. Stopan. 5, 16-19.

29. Fiala, J., P. Spurný (2001): Intensive rearing of the

cammon barbel (Barbus barbus L.) larvae using dry

starter feeds and natural diet under controlled

conditions. Czech J. Anim. Sci. 46, 320-326.

30. Fyhn, H. J. (1988): First feeding of marine fish

larvae: Are free amino acids the source of energy.

Aquaculture 80, 111-120.

31. Gamigin, E. A. (1987): Korma i kormlenie ribi.

Obzornaja informacija 1, 1-82.

32. Groza, T. (1984): Utjecaj hrane na razvoj crijeva

ljuskavog šarana (Cyprinus carpio L.) u uvjetima

ribnjaka i otvorenih voda. Rib. Jug. 39, 95-97.

33. Grudniewski, C., K. Dabrowski, H. Dabrowska

(1979): Proba podchow wylegu kapra z

zastosowaniem sztucznej paszi. Rocz. Nauk. Pol. 3,

105- 123.

34. Hamá��ková, J., P. Lepi��, J. Kou��il (2003): Schéma

objektu pro chov ryb v kontrolovaných podminkách

prost��edi. Bulletin VÚRH Vod��any 39, 17-21.

35. Huisman, E. A. (1979): The culture of grass carp

(Ctenopharingodon idella) under artificial conditions.

u Halver-Tiews: Finfish Nutrition and Fishfeed

Technolgy. Berlin vol. l, 491-500.

36. Iljina, I. D. (1983): Vozrastnyje izmen��nija aktívnosti

piš��evarit��lnych proteoliti��eskich fermentov v

rann��m ontogeneze karpovych ryb. In: Vopr. Fiziol. I

kormlenija ryb. Sbor.nau��.tr. Gosniorch, Leningrad,

194, 81-88.

37. Iljina, I. D., V. I. Tureckij (1987): Razvitja

piš��evarieteljnji funkcija v riba. Vopr. Ichtiol. 5, 835-

843.

38. Iljina, I. D., V. I. Tureckij (1988): Fiziobiologochimi

��eskije predposylki vvedenija belkovych

gidrolizatov v startovyje kombikorma dilja ryb. Vopr.

Ichtiol. 28, 828-836.

39. Jan��arik, A. (1964): Die Verdaung der Hauptnaehrstoff

beim Karpfen. Z. Fischerei 12, 601-684.

40. Jirásek, J. (1976): Možnosti po��ate��niho odkrmu

kapriho pl��dku nahradnimi krmivy. .Živo��iš. Vyroba

21, 871-879.

41. Jirásek, J., J. Mareš (2001): Nutrition and Feeding of

Early Developmental Stages of Cyprinids. Buletin

VÚRH Vod��any 37, 23-38.

42. Jirásek, J., J. Mareš (2001): Nutrition and Feeding of

Early Developmental Stages of Cyprinids - ll. Buletin

VÚRH Vod��any 37, 60-75.

43. Jirásek, J., J. Mareš, R. Kopp (2004): Presumption

for successful culture of early stages carp under

controlled condition. VII Czech ichthylogical

conference Vod��any 6-7. 5. 2004, 229-233.

44. Kainz, E. (1974): Fütterungsversuch mit

Karpfenbrut. Oster. Fisch. 2-4, 21-34.

45. Kainz, E., H. P. Gollmann (1980): Versuche zur

Anfütterung der Brut von Karpfen und Graskarpfen

mit Trockenfutter. österr. Fischer. 33, 65-73.

46. Kolman, R. (2003): Produkce zarybnovaciho

materialu v systemech s recirkulaci vody. Bulletin

VÚRH Vod��any 39, 60-68.

47. Kou��il, J., J. Hamá��ková (1982): Odkrm raného

pl��dku kapra ve žlabech. Výzkumný Ústav rybá��ský

a hydrobiologický Vod��any, Edice metodik ��. 3, 1-

15.

48. Lauff, M., R. Hofer (1984): Development of

proteolytic enzymes in fish and the importance of

dietary enzymes. Aquaculture 37, 336-346.

49. Lavens, P., P. leger, P. Sorgeloos (1989):

Manipulation of the fatty acid profile in Artemia

offspring produced in intensive culture systems.

European Aquaculture Society. 731-739.

50. Lepi��ová, A., Z. Adámek, P. Kozák, J. Hamá��ková,

P. Lepi�� (2004): Determination of gut passage time

in dace larvae (Leuciscus leuciscus) under

laboratory conditions. VII Czech ichthylogical

conference Vod��any 6-7. 5. 2004, 84-87.

51. Limborgh, C. L. (1979): Industrial production of

ready to use feed for mass of fish larvae. U Halver-

Tiews: Finfish Nutrition and Fishfeed Technolgy.

Berlin vol. ll, 3-11.

52. Mayers, S. P. (1979): Formulation of water-stable

diets for larval fish. U Halver-Tiews: Finfish Nutrition

and Fishfeed Technology. Berlin vol. ll, 13-20.

53. Mukhopadhyay, N., A. K. Ray (2000): Effects of

amino acid supplementation on the nutritive quality

of fermented linseed meal protein in the diets for

rohu fingerlings. J. Appl. Ichthyol. 17, 220-226.

54. Nandini, S., S. S. Sarma (2000): Zooplankton

preference of two species of freshwater ornamental

fish larvae. J. Appl. Ichthyol. 16, 282-284.

55. Osse, J., J. G. Boogaart, G. M. J. Snik, L. Sluys

(1997): Priorities during early growth of fish larvae.

Aquaculture 155, 249-258.

56. Ostroumova, I. N., W. I. Tureckij, M. A. Dementjeva,

D. I. Ivanov (1980): Polnocennyj starterovyj korm

dlja li��inok karpa v uslovijah teplych vod. Ribn.

Chozj. 6, 41-44.

57. Ostroumova, I. N., M. A. Dementijeva (1981): O

na��ale funkcionirovanija podželudo��noj železi v

piš��evarit��lnom processe li��inok karpa. Sb. Tr. Evol.

biochim. i fiziol. ryb. 17, 382-395.

58. Panov, D. A., V. G. ��ertihin (1987): Metodi

podraš��ivanja li��inok prudovih rib. Obzornaja

informacija 2, 1-50.

59. Pap, G., G. Kovacs, F. Radics (1995): Vitamin C

status different embryonic stages and larvae of

European catfish fed with L-ascorbic acid

supplemented live food. Larvi ,95 – Fish shellfish

larviculture symposium,.September 3-7 Gent,

Belgium.

60. Policar, T., P. Kozák, J. Hamá��ková, A. Lepi��ová, P.

Lepi��, A. Stanny (2004): The rearing of fry of

common barbel (Barbus barbus L.) by using various

starter feeding.VII Czech ichthylogical conference

Vod��any 6-7. 5. 2004, 234-238.

61. Radünz - Neto, J., G. Corraze, P. Bergot, S. J.

Kaushik (1996): Estimation of essential fatty acid

requirements of common carp larvae using semipurifed

artificial diets. Arch. Anim. Nutr. 49, 41-48.

62. Reisner, L. (2003): Automation engineering for

intensive fish culture. Bulletin VÚRH Vod��any 39,

104-108.

63. Szalminska, M. (1982): Preliminary studies on

proteolytic activity in carp larvae intestines. Acta

Ichthyologica et Piscatoria 2, 84-90.

64. Szalminska, M. (1987): Survival, growth and size

structure of carp larvae populations fed dry feed

EWOS Larvstart C-10 or zooplankton or else

starved. Pols. Arch. Hydrob. 34, 331-346.

65. Segner, H., R. Rösch, J. Verreth, U. Witt (1993):

Larval nutritional physiology: Studies with Clarias

gariepinus, Coregonus lavaretus and Scophthalmus

maximus. J. World Aquacult. Soc. 24, 121-130.

66. Stevi��, I., Z. Tabori, M. Prica, Z. Mogoroš (1987):

Automatske hranilice na daljinsko upravljanje kao

inovacija u uzgoju šaranskog mla��a. Rib. Jug.1, 1-6.

67. Stupka, Z. (2003): A general rewiew of recirculation

systems for intensive fish culture. Bulletin VÚRH

Vod��any 39, 109-118.

68. Takeuchi, T. (1993): Essential fatty acid requirments

in the carp. Workshop on the fatty acid metabolism

in the carp, Summary, 6-9 September 1993,

Budapest.

 

 

Evo ovako, ovdje su ti izvori, svi za jedan dio onoga što ti nisi pronašao. Ne ljutim se naravno.

Sam tvoj odgovor da šaran ne kuži što je protein govori ono što sam ti rekao na početku. Čitaj, naravno ako želiš, ali sa razumijevanjem i sa naravno nekim predznanjem i postavkama. Niti jedna životinja netreba protein, ona treba ono što protein nosi, znači aminokiseline da sad ne širim.Protein je svojevrsno skladište. Samo se razlikuju načini na koje te tvari pronalaze. Na kraju krajeva i ljudi se bez obzira na intelekt ponašaju ponekad oslanjajući na instikt pa tako:

-poneke osobe u nedostatku vitamina B teško mogu proći kraj kockice kvasca a da ne stave malo u usta

- osobe sa pomanjkanjem željeza u krvi posežu za namirnicama koje obiluju tim elementom

itd itd. Nepiše na svakoj toj namirnici njen sastav, ali nešto drugo govori, uzmi to. Djeca znaju kopati po žbuki u potrazi za jednim sastojkom težbuke, znaš kojim, nije niti važno, neznaju niti oni sami, ali njihov instikt, njihovo biće zna.

Tako ako imaš volje ovdje imaš mateijala za samo jedan dio napisanoga gornjeg teksta, ovo ti je izvor literatura. Kada to proučiš onda reci svima skupa, JA NISAM NA TO NAIšAO. Podaci o nekim stvarima koje nas zanimaju imaju svoje mjesto pohrane, i tamo ih treba tražiti.

Ako nešto zašteka a ti se javi, mi smo tu.

[milancheshow]

malo je glupo da pisem pre no sto procitam literaturu koju si podelio sa nama, nadam se da ti to ne smeta... ispasce da sam tvrdoglav ali prica oko instiktivnog uzimanja pojedinih namirnica usled nedostatka neke materije nekako mi ne pije vodu u praksi koliko u teoriji, ili bar ne u znacajnoj meri... ja ne bih pojeo kvasac sve da mi noge otpadaju... i nemam pojma dal mi fali gvozdje ili b vitamin dok ne izvadim krv pa mi doktor to napise na papiru i kaze mi jedi to, to i to... ili dok ne procitam sastav na poledjini proizvoda... i ljudima su aminokiseline neophodne a ja se kladim da jedno 85% ljudi nema pojma sta je u njihovoj ishrani izvor aminokiselina...

u svakom slucaju puno hvala zac, i svaka cast ja nisam ovoliko duboko zalazio u materiju, po forumima nema ovakvih izvora... jako cenim sto zelis da pomognes i sto delis sa nama svoje znanje i iskustvo... trudicu se da procitam bar deo navedene literatur, ima mnogo... verovacu ti na rec, svakako si daleko upuceniji od mene... hvala jos jednom

[vladaBG]

.

[nesa]

dok dok budes procitao sve ove knjizurine ili kod nas nece vise biti ribe ili ces biti duboko u penziji pa ti tad betain uopste nece biti bitan...

Burazeru,u pravu si moram da ti priznam.

[IlijaCTS]

malo je glupo da pisem pre no sto procitam literaturu koju si podelio sa nama, nadam se da ti to ne smeta... ispasce da sam tvrdoglav ali prica oko instiktivnog uzimanja pojedinih namirnica usled nedostatka neke materije nekako mi ne pije vodu u praksi koliko u teoriji, ili bar ne u znacajnoj meri... ja ne bih pojeo kvasac sve da mi noge otpadaju... i nemam pojma dal mi fali gvozdje ili b vitamin dok ne izvadim krv pa mi doktor to napise na papiru i kaze mi jedi to, to i to... ili dok ne procitam sastav na poledjini proizvoda... i ljudima su aminokiseline neophodne a ja se kladim da jedno 85% ljudi nema pojma sta je u njihovoj ishrani izvor aminokiselina...

u svakom slucaju puno hvala zac, i svaka cast ja nisam ovoliko duboko zalazio u materiju, po forumima nema ovakvih izvora... jako cenim sto zelis da pomognes i sto delis sa nama svoje znanje i iskustvo... trudicu se da procitam bar deo navedene literatur, ima mnogo... verovacu ti na rec, svakako si daleko upuceniji od mene... hvala jos jednom

 

Naravno kad nisi šaran,ili neka druga životinja. Većina čula kod ljudi je otupela i većinu signala kad dobiješ iz mozga ne raspoznaješ, osim onih osnovnih. Ipak, i pored toga ti se dešava da ti se nešto ''naprasno'' prijede,zar ne ? A to je,u stvari, baš ono što tvom organizmu nedostaje. Ja nisam šaran, koji ima 100 000 puta razvijeniji njuh, pa opet po mirisu raspoznajem kakav je ukus hrane. šaran npr. vidi boje i u infra crvenom i u ultra ljubičastom spektru,što je nama ne pojmljivo. Teško nam je i zamisliti čula i instinkte kod životinja kad smo s te strane totalno ''uskraćeni''u odnosu na njih.

[rott]

Naravno kad nisi šaran,ili neka druga životinja. Većina čula kod ljudi je otupela i većinu signala kad dobiješ iz mozga ne raspoznaješ, osim onih osnovnih. Ipak, i pored toga ti se dešava da ti se nešto ''naprasno'' prijede,zar ne ? A to je,u stvari, baš ono što tvom organizmu nedostaje. Ja nisam šaran, koji ima 100 000 puta razvijeniji njuh, pa opet po mirisu raspoznajem kakav je ukus hrane. šaran npr. vidi boje i u infra crvenom i u ultra ljubičastom spektru,što je nama ne pojmljivo. Teško nam je i zamisliti čula i instinkte kod životinja kad smo s te strane totalno ''uskraćeni''u odnosu na njih.

 

[gtservis]

imas u apoteci tecnost se zove propilen glikol,u njega sipas aromu,svitner i malo amino kiseline i eto dip za divju vodu. litra tog glikola je oko 400din

[milancheshow]

imas u apoteci tecnost se zove propilen glikol,u njega sipas aromu,svitner i malo amino kiseline i eto dip za divju vodu. litra tog glikola je oko 400din

 

hoces li da mi nabavis jednu litru? pitao sam u hiljadu apoteka, svi imaju niko nece da proda...

[dragan milenkovic]

Nije problem nabaviti samo nije ta cena nego 1l=1000din, mada nema potrebe za tolikom količinom ja uzimam od 100-200ml jer ima i svoj rok trajanja.

[dragan milenkovic]

Zaboravio sam da napišem mora prvo da se naruči ne možeš otići u apoteku i kupiti odmah barem kod nas je tako. Pozdrav.

[bdelitee]

propilenglycolum CITYCHEM 011/34 77 590 -011/ 34 74 345 - 011/ 34 73 942

 

 

zovi pa proveri da li imaju na stanju (do sad su uvek imali)

[dare5700]

poz drustvo sto se tice propilen glykola, ko je iz beograda, moze da ga nadje preko puta zeleznicke u apoteci sveti sava 600din l

[milancheshow]

poz drustvo sto se tice propilen glykola, ko je iz beograda, moze da ga nadje preko puta zeleznicke u apoteci sveti sava 600din l

hvala puno!

[martinMK]

Mozes da uzmes melasa, da je rastopis u vodi, da dodas aromu, i betain, ovo ti je naj jeftinije sto mozes proci.

[Komar]

nemojte zameriti ako je glupo pitanje (mada kažu da nema glupih pitanja ), ali zanima me dali je obavezno slagane arome boile i dipa ili se mogukoristiti različite kombinacije? Isto me zanima koji dip preporučujete za dipovanje kukuruza?